Bivši predsjednik Stjepan Mesić reagirao je na izjavu predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka nakon što je on kazao da bi, kada bi postao šef države, kao prvo iz Ureda predsjednika izbacio bistu Josipa Broza Tita, poručivši da je u tim riječima sadržan sukus povijesnoga revizionizma s kojim nas desnica bombardira već više od dva desetljeća
Mesić kaže da Karamarko kao da sugerira da je sve što je poduzimao bilo uzalud te da naše društvo nepovratno skreće udesno, odričući se ideja i ideala koji su nosili generacije naših očeva i djedova u epskoj borbi za slobodu, što i danas priznaje i cijeni cijeli svijet.
U priopćenju koje je objavio na svojoj službenoj stranici, Mesić kaže da u prilog tome kao da govore i brojne publikacije, od knjiga što se prodaju po sumnjivo niskim cijenama, preko dnevnika i tjednika i više nego diskutabilne vrijednosti, pa do komentara koji se od vremena do vremena pojave i u ono malo preostalih medija što zaslužuju da im čovjek posveti pozornost, a u kojima se Tita po kratkome postupku otpisuje kao zločinca i diktatora.
'Odbijam prihvatiti to da je zaokret Hrvatske udesno nepovratan. I siguran sam da u tome imam potporu većine građana naše zemlje. Jer bitno je shvatiti jedno: nije u pitanju Tito ili, da budem precizniji, nije u pitanju samo Tito. On je simbol, uništavajući koji desnica želi uništiti i antifašizam kao podlogu društva što bi ga trebalo graditi u današnjoj Hrvatskoj. Pokušaj Karamarka da to sakrije izjavom kako je 'Tito ukaljao antifašizam svojim zločinima' i više je nego jeftin i proziran ako znamo da dolazi od čovjeka koji je ne tako davno izjavljivao kako bi smatrao uvredom da ga se nazove antifašistom. I sada bi on branio antifašizam, i to od Tita? Smiješno i žalosno', poručuje Mesić.
No u svemu tome ima i logike, koliko jasne, toliko i opasne, smatra Mesić, jer su na području bivše Jugoslavije komunisti poveli antifašističku borbu i završili je uspješnije nego u bilo kojoj zemlji okupirane Europe. 'Tito je bio komunist. I jedno i drugo činjenice su koje čak ni Karamarko ne bi mogao zanijekati', naglašava.
Doduše, nastavlja, on će vjerojatno reći da je antifašistička borba bila pobuna protiv hrvatske države, što je omiljena teza današnje hrvatske desnice preuzeta od ekstremne ustaške emigracije koja se uspješno integrirala u tkivo Republike Hrvatske. 'Međutim tu već imamo problem. Ako je NDH bila hrvatska država, a svakome kome je stalo do časti hrvatskog imena jasno je da nije, niti je smijemo takvom smatrati, onda koji je to antifašizam što ga Karamarko brani od mrtvoga Tita?, pita se bivši predsjednik.
Jer, objašnjava, antifašistički su se borci digli kako protiv nacističko-fašističke okupacije, tako i svih koji su je - objektivno - pomagali i podržavali, a to su u Hrvatskoj nedvojbeno bili ustaše (u ovome kontekstu ne zanimaju me ni četnici, ni belogardejci, ni balisti, govorimo o Hrvatskoj). 'Iz antifašističke borbe proizašla je federativno uređena Jugoslavija u kojoj je Hrvatska bila federalna jedinica s nekim bitnim atributima države, da i ne spominjem to da je i u prvome poslijeratnom Ustavu, kao i u onome iz 1974, bila izrijekom priznata kao država. Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito nikako da nauči lekciju: antifašisti su stvorili hrvatsku državu koja je bila dijelom jugoslavenske federacije. I još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je partiju vodio Josip Broz Tito. Ako je dakle Tito za nešto kriv, onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji, za razliku od one monarhističke, dobila atribute države i - u krajnjoj liniji - pravnu mogućnost da iz federacije izađe', poručio je Mesić predsjedniku HDZ-a.
Tito i komunisti koje je vodio, smatra Mesić, krivi su zato što su postavili temelje na kojima je bilo moguće uspostaviti današnju samostalnu Republiku Hrvatsku. 'E pa ako šef HDZ-a misli da zbog toga Titovu bistu treba izbaciti iz Ureda predsjednika, slobodno mu bilo; ali uz jedno pitanje: a za kakvu se to politiku zauzima Karamarko i gdje je u toj politici samostalna Hrvatska, odnosno država Hrvatska uopće?', još jednom se zapitao Mesić.
Bivši predsjednik je naveo i da nikada nije dobro da političar unaprijed otkriva svoje namjere, a još je manje dobro da veže ruke predsjedničkom kandidatu svoje stranke. A Karamarko je, smatra, učinio upravo to. 'Svojom izjavom o Titovoj bisti obvezao je Kolindu Grabar Kitarović da ponavlja tu nebulozu, indirektno dajući do znanja kako uopće ne bi imao ništa protiv toga da ona izgubi na predsjedničkim izborima jer ionako sebe vidi kao kandidata za predsjednika za pet godina. Prerano ste otkrili karte, gospodine Karamarko', poručuje Mesić.
I na kraju se osvrnuo na primjedbe osobne prirode. U istome je razgovoru u programu HTV-a Karamarko izjavio da se i on, poput mnogih, razočarao u Mesića, ali da je i naučio. 'O tome jesu li se u meni mnogi razočarali, najbolje govori činjenica da sam dva puta na slobodnim i demokratskim izborima pobjeđivao kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske. Inače, ja sam taj koji bi u odnosu na njega s punim pravom mogao izjaviti isto', poručuje Mesić u priopćenju.
'Naime Karamarko je bio moj šef kabineta dok sam obnašao dužnost predsjednika Sabora, a vodio je i izborni stožer uoči predsjedničkih izbora godine 2000. I to je bio jedan drugi Karamarko, mada je i tada bila primjetna doza nerazumijevanja zbivanja iz naše novije povijesti. Tako da ja zaista s punim pravom mogu reći kako sam se u Karamarku razočarao, ali sam iz toga i naučio. A naučio sam u prvome redu to da on nije ništa naučio, niti je - čini se - sposoban išta naučiti, dapače da svojim neznanjem i uskogrudnošću izravno šteti interesima države, predstavljajući Hrvatsku takvom kakva ona nije, niti kao članica ujedinjene Europe smije biti.
Pokušao sam, dakle, pomoći - i znanjem i iskustvom. Mada - bojim se da neki nikada ne nauče. No nadam se da će barem naučiti hrvatska javnost, odnosno onaj njezin dio kojemu stvari još uvijek nisu jasne. Toj javnosti, onoj većini koja me dva puta birala za predsjednika Republike, ali i svima drugima, bio sam dužan ovo reći', kazao je Mesić.
Cijelo priopćenje pročitajte ovdje.
