Više od mjesec dana državno odvjetništvo istražuje taj slučaj te postoje najave da će upravo zbog njega protiv Ivana Mravaka biti podignuta kaznena prijava.

Večernji list ekskluzivno donosi sporni ugovor iz 2006, krunski dokaz kriminalnih radnji u HEP-u i HAC-u: Ivan Mravak i predsjednik uprave HAC-a Mario Crnjak 20. prosinca 2006. sklopili su sporazum (zapravo ugovor o kupoprodaji) kojim HEP preuzima elektroenergetske objekte na autocestama Zagreb – Dubrovnik, Bregana – Lipovac, Goričan – Zagreb i Rupa – Rijeka. Za trafostanice i kabele koje je izgradio i postavio HAC HEP je platio 300 milijuna kuna, iako je znao da ih neće moći uknjižiti u svoje vlasništvo. Zakon o javnim cestama, naime, zabranjuje kupnju bilo kojeg dijela autocesta, pa tako i elektroenergetske opreme koja je sagrađena na javnom dobru.

'Tada se procjenjivalo da sve trafostanice i kabeli nisu vrjedniji od 200 milijuna kuna, ali u ugovoru ionako nije navedeno što to HEP točno preuzima pa zapravo nismo ni znali što kupujemo. Skandalozno je da je ugovor vrijedan 300 milijuna kuna sastavljen na samo četiri stranice', ustvrdio je Večernjakov izvor iz vrha HEP-a. Protiv te skandalozne odluke glasovao je tadašnji član uprave HEP-a Ivo Čović, koji se i danas nerado prisjeća sklapanja sporazuma koji je teško oštetio tvrtku. S tim sporazumom počinju financijski problemi HEP-a.

SVJESNO SKLOPILI PROTUZAKONIT UGOVOR

'U samo deset dana, do 31. prosinca 2006, morali smo isplatiti 300 milijuna kuna te je na taj način ugrožena stabilnost HEP-a. Upravu sam upozorio da u ugovoru nije navedeno što kupujemo, no nisu me htjeli slušati', rekao je Čović, koji još u svom računalu čuva predstavku koju je napisao protiv tog ugovora. U kolike je probleme HEP zbog toga upao potvrđuje i podatak da je ubrzo počeo s podizanjem kredita da bi financirao svoje tekuće poslovanje. Svu skandaloznost tog sporazuma pokazuje njegov šesti članak, u kojem se HAC obvezuje da će izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi se HEP mogao uknjižiti u vlasništvo.

To je i krunski dokaz da su i Mravak i Crnjak znali da sklapaju protuzakoniti ugovor. Štoviše, na to ih je upozorilo i Državno odvjetništvo, koje je direktor Sektora za pravne i opće poslove HAC-a Nikola Bačurin pitao je li moguće provesti ovakav ugovor. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović, čije dopis Večernji također donosi, odgovorila je da je takav ugovor neprovediv. Mravak i Crnjak na to su se upozorenje oglušili. DORH zato danas istražuje njihove malverzacije.

KORUPCIJA PO NALOGU SANADERA, POLANČECA I KALMETE?

Kada su u HEP-u, ubrzo nakon sklapanja štetnog sporazuma, shvatili da je isti neprovediv, od profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu Tatjane Josipović, supruge predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, naručili su studiju o izvedivosti upisivanja Elektroprivrede kao vlasnika sporne opreme. Na 80-ak strana studije upozoreni su da bi za tako nešto bilo nužno promijeniti niz zakona. To, naravno, još nije učinjeno. Sporazum HEP-a i HAC-a u članku četiri predvidio je i takvu mogućnost. Dogovoreno je da će HAC, ako HEP do 31. prosinca 2008. ne uspije upisati vlasništvo nad opremom, vratiti novac ili ako to ne učini na vrijeme platiti zatezne kamate.

Umjesto toga Mravak je s HAC-om sklopio aneks ugovora i produljio im rok vraćanja novca te odustao od zateznih kamata, rekao je naš izvor iz HEP-a. Sugovornici Večernjeg lista tvrde da je Mravak dobio nalog s Markova trga da spasi proračun HAC-a i isplati im 300 milijuna kuna. Kao nalogodavce spominju Damira Polančeca, Božidara Kalmetu i tadašnjeg premijera Ivu Sanadera. Jedino su oni mogli dati takav nalog bez uporišta u zakonu. Dio izvora iz HEP-a drži da je tim novcem financirana zadarska obilaznica ‘kalmetina’.