Oni koji jednim uhom poluzainteresirano prate obećanja vladajućih čuli su više puta da se treba graditi termoelektrana Plomin C ili rekonstruirati željeznica od Dugog Sela do Križevaca. Koliko se dugo govorilo o tome, radovi su mogli možda već biti završeni, no oni nisu ni započeli.

Napokon počinje gradnja Plomina C, mosta na Čiovu...?

Vladajući od samih sebe ove jeseni očekuju da će mnogi projekti o kojima govore praktički od početka mandata krenuti početkom 2015. Izvođač radova za TE Plomin C trebao bi biti poznat do kraja ove godine (tako nam kažu u Ministarstvu gospodarstva), a pruga do Križevaca trebala bi u siječnju biti već raskopana.

Dok ćemo sudbinu Pelješkog mosta još čekati, jer o njoj odlučuju tijela Europske unije, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić već ovaj tjedan čeka raspisivanje natječaja za gradnju mosta Čiovo – kopno. Radovi bi trebali početi do kraja godine, a most će financirati Europska unija.

Očekuje se početak realizacije privatnog strateškog projekta Zagrebačkog pristaništa u Rijeci te rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik i pruge Dugo Selo - Križevci. Posljednja dva infrastrukturna projekta financirat će se također iz Unijinih fondova.

Do kraja godine imat ćemo finaliste za koncesiju na autoceste

Do kraja godine Hajdaš Dončić očekuje i obvezujuće ponude za koncesiju na Hrvatske autoceste. Ovisno o tome hoće li koncesija biti izdana na 30 ili 40 godina, državni proračun uprihodit će od 2,8 do tri milijarde eura.

Hajdaš Dončić će ove jeseni voditi intenzivne razgovore s pročelnikom za konkurentnost Europske komisije oko restrukturiranja HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, a očekuje se i donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Grčić: Bombardirat ćemo građane gomilom projekata

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić kaže da će građani do kraja godine biti 'bombardirani' gomilom projekata koji kreću u gradnju. 'Osim Zračne luke Dubrovnik, pruge i mosta Čiovo, radi se na odlagalištu otpada u Biljanima Donjim kraj Zadra, gradit će se obilaznice kod Kaštela i Vodica… Samo u Dalmaciji započinju projekti vrijedni oko 400 milijuna eura, a uskoro završavamo Centar za gospodarenje otpadom u Mariščini, pripremamo obnovu vodovoda u Osijeku i Poreču…', nabrajao je uobičajeno optimistični Grčić.

Grčić će se, kaže, ove jeseni najviše baviti povlačenjem sredstava iz fondova EU-a, a u proceduru pušta i konačnu verziju Zakona o regionalnom razvoju koji će uvesti nova pravila u raspodjeli državne pomoći. Od reforme državne uprave, koju su obećali u Planu 21 i koja bi donijela najveće i bitne uštede, neće biti ništa do kraja mandata. Lokalni šerifi strankama su nužna infrastruktura pred nove parlamentarne izbore. Znači, nije baš teško odgovoriti na pitanje što je ovoj (i svakoj dosadašnjoj) vlasti važnije – razvoj i izlazak iz krize ili vlast kao takva?

Mijenja se Zakon o strateškim investicijama u korist investitora

Vlada će ove jeseni, kaže Grčić, promijeniti Zakon o strateškim investicijama koji se nakon godine dana primjene pokazao kao ne baš uspješan. Zasad je Vlada samo dva privatna projekta imenovala strateškima – TE Plomin i Zagrebačko pristanište u Rijeci.

Da bi neka investicija bila strateška, treba nositi najmanje 20 milijuna eura kapitala i biti jamac stvaranja dodanih vrijednosti i radnih mjesta. Grčić tvrdi da barem pet projekata ima sve uvjete da bi bili strateški, ali je investitorima jako teško dokazati da su financijski sposobni izgurati projekt do kraja. 'Malo ćemo to fleksibilizirati, ovih dana razgovaramo o tome na koji način. Ovi investitori ne mogu dokazati da imaju dovoljno novca, a kada sve odrade kako treba, onda im u Ministarstvu financija kažu da nemaju dovoljno dokaza. To ćemo olakšati', kaže Grčić.

Mijenjat će se ove jeseni ponovno i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, a očekuje se utvrđivanje stope poreza na kamatu od štednje koja kreće od 1. siječnja 2015. Upitan za porezno rasterećenje, odnosno smanjenje stope poreza na dohodak, Grčić je bio oprezan: 'O tome razmišljamo kako bismo povećali kupovnu moć građana i oporavili stopu BDP-a, no politička odluka o tome još nije donesena pa ćemo još neko vrijeme pričekati.'

Plaće se neće smanjivati, ali će se 'usklađivati' kako bi se smanjile

Ministar financija Boris Lalovac, kojega u rujnu čeka vrlo važan zadatak rebalansa proračuna, jučer je najavio da će Vlada pokušati rasteretiti dio gospodarstva i srednji sloj građana.

Ministarstva će ponovno morati naći mjesta za rezanje, a najavljeno je i 'usklađivanje plaća' zaposlenih u javnoj upravi. 'Neće biti linearnog smanjivanja plaća, ali svakako će se sustav plaća morati preispitati', rekao je Lalovac.

Što to točno znači, pokušali su prije ljetne pauze objasniti Grčić i ministar rada Mirando Mrsić. Poanta je u tome da neće biti klasičnog rezanja plaća nego će se plaće sličnih zanimanja, uvidom u novi Centralni obračun plaća, ujednačiti rezanjem dodataka onih koji imaju nešto veća primanja. Kako je Mrsić pojasnio, ne može tajnica u nekoj državnoj agenciji imati veću plaću od tajnice u nekom ministarstvu ako rade isti posao.

Završetak sanacije poplavljenih područja

Također vrlo važan posao koji mora biti gotov prije prvih snjegova i temperaturnih minusa je sanacija poplavljenih područja. Vlada je već donijela Zakon o sanaciji, a Ministarstvo graditeljstva se bavi njegovom provedbom.

Vlada će ove jeseni u novu rundu pregovora s mađarskim MOL-om zbog Ine, a očekuje se i završavanje prvog kruga javnog natječaja za istraživanje nafte i plina u Jadranu, na koji će se vjerojatno javiti najveće naftne kompanije u svijetu.

Iz Ministarstva uprave očekuje se novi Zakon o državnim službenicima i nastavak rada na e-uslugama za građane. Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) najavio je da će ove jeseni pokrenuti inicijativu za izradu novog Zakona o referendumu kako bi se jasnije utvrdila procedura prikupljanja potpisa i definiranja referendumskih pitanja, oko čega je proteklih godina bilo jako puno kontroverzi - od referenduma o braku do odbačenog referenduma protiv ćirilice.