Ukoliko na sljedećim parlamentarnim izborima osvoje vlast, u HDZ-u će, po svemu sudeći, mijenjati udžbenike iz povijesti. Dio je to HDZ-ove najave da će provesti lustraciju, na koju je prije nekoliko dana podsjetio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Što točno u ovoj stranci misle mijenjati u udžbenicima povijesti, priupitali smo i predsjednika HDZ-ovog Odbora za odgoj i obrazovanje Tomislava Đonlića, kojeg mediji navode kao jednog od kandidata za budućeg ministra obrazovanja
'Mnoge povijesne činjenice nedovoljno su zastupljene u udžbenicima povijesti dok neke, nažalost, nisu uopće zastupljene - a trebale bi biti. Teme o komunističkim zločinima neposredno nakon Drugog svjetskog rata (Bleiburg, Križni put, više od tisuću zasad otkrivenih masovnih grobnica, egzekucije političkih protivnika bez ikakvog suđenja) su podzastupljene dok se državni terorizam i likvidacije hrvatskih političkih iseljenika - koje je komunistički režim sustavno provodio sve do kraja Jugoslavije - u većini udžbenika uopće ne spominju. O komunističkoj se Jugoslaviji, također, nedovoljno govori kao o diktaturi u kojoj su se ekstremno kršila ljudska prava, donosile političke presude i osuđivali nevini ljudi', pojasnio je za tportal Đonlić.
Ovakav prikaz komunističkog režima uključuje i tadašnjeg predsjednika države Josipa Broza Tita. Upravo je za njega Karamarko na skupu u Dubrovniku prije koji dan rekao da spada među 10 najvećih svjetskih zločinaca. Njega se, dodao je, prikazuje kao nekakvog bonvivana, hedonista, odnosno normalnog čovjeka. 'Taj suradnik NKVD-a, Staljina, izvršilac ili naredbodavac tisuća i tisuća ubojstava mora biti sankcioniran', kazao je tada Karamarko.
Đonlić pak kaže da Karamarko nije spominjao Tita u kontekstu udžbenika, no ipak dodaje: 'Povijesna uloga mnogih javnih osoba revidirala se i stav javnosti se mijenjao', poručuje Đonlić.
Ukoliko preuzmu vlast, u HDZ-u će vjerojatno mijenjati i druge dijelove povijesnih udžbenika. 'I ove godine Ministarstvo je u osnovnim školama dozvolilo uporabu četiriju udžbenika povijesti, od kojih samo jedan, u kontekstu uzroka Domovinskog rata, izrijekom spominje velikosrpsku agresiju koja je izvršena na RH dok ostali udžbenici uopće ne spominju pojam velikosrpske agresije. Sada se jasno postavlja pitanje: ako povijesne udžbenike pišu povjesničari, kako je moguće da se ne mogu usuglasiti o općepoznatim činjenicama? Kako je uopće moguće da je Ministarstvo dozvolilo uporabu ovih udžbenika? Ili možda na RH nije izvršena agresija, nego se to nama samo pričinilo?!', naglasio je Đonlić.
Da stvari treba mijenjati, smatra i predsjednik HDZ-ovog Odbora za znanost i visoko školstvo te bivši ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
'Radi se o tome da za svaku promjenu udžbenika treba napraviti nastavne planove i programe. U tom kontekstu treba napraviti predmetne kurikulume u kojima se definira sve, od broja sati za pojedinu jedinicu do ukupnih sadržaja. Sadržajno će se udžbenici sigurno mijenjati kad se naprave kurikulumi. Sadržaje u udžbenicima treba mijenjati te ići u objektivno prikazivanje gradiva', kazao je Fuchs, ne ulazeći u detalje.
