Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža spomenuo je dvije tvrtke prijavljene na istoj adresi, u vlasništvu supružnika, koje su u 15 mjeseci s Ministarstvom zdravlja sklopile posao vrijedan 104 milijuna kuna.

Tako je na natječaju za nabavu 58 komada ultrazvučne opreme za 59 milijuna kuna, presudan kriterij bila brzina isporuke, a Goluža smatra da je tvrtka koja je posao dobila, iz sustava dobila informacije o karakteristikama uređaja koje će se tražiti na javnom natječaju te ih, znajući da će biti izabrana, unaprijed nabavila. Goluža naglašava da za neke skupine UZV-a u tom natječaju nije uopće bilo konkurencije iako je na hrvatskom tržištu prisutno osam renomiranih proizvođača takve opreme.

HUBOL smatra spornom i nabavu 21 operacijskog stola. Javilo se troje ponuđača. Jedan je odbačen jer nije imao valjanu dokumentaciju, dok je jedna od ranije spomenutih tvrtki dala ponudu od 17 milijuna kuna, a drugi ponuđač 10,75 milijuna kuna. Niža ponuda je odbačena jer nije zadovoljavala tražene specifikacije, budući da je natječaj, tvrdi Goluža, sastavljan prema ranije dogovorenim uvjetima, tako da samo sporna tvrtka svojim proizvodom može konkurirati.

'Postoji visok stupanj sumnje da se u ovim javnim nabavama pogodovalo', istaknuo je predsjednik HUBOL-a te dodao da je nužna temeljita istraga poslovanja između dviju tvrtki čija imena HUBOL nije želio navesti i Ministarstva zdravlja.

Goluža je spomenuo već poznati slučaj nabave ECMO uređaja. 'To je kruna neodgovornosti i bahatosti pri baratanju državnim novcem', istaknuo je. Naime, tvrdi da je bačeno 30 milijuna kuna jer je nabavljeno barem 25 uređaja previše za hrvatske uvjete. Naime, s tom nabavom Hrvatska na sto tisuća stanovnika ima tri i pol puta više ECMO uređaja nego razvijena Njemačka. S tim da neki nabavljeni uređaji nisu uopće u upotrebi te neraspakirani sakupljaju prašinu. No dogovoren je njihov servis tijekom šest godina, bez obzira na to koliko se uređaji koriste, tako država mora plaćati servisiranje uređaja koji stoje zapakirani.

Dopredsjednik HUBOL-a Pavao Kostopeč spominje bizaran slučaj javne nabave kojom se tražila najbolja ponuda za usluge pranja rublja za Kliniku za tumore i Kliniku za traumatologiju KB Sestre Milosrdnice. Naime, ta je usluga u toj bolnici već je godinama outsourcana.

Novi natječaj je raspisan u svibnju prošle godine, ponude su otvorene tek pet mjeseci kasnije. U prvoj ponudi se za uslugu pranja rublja za ta dva odjela tražilo gotovo 2,1 milijun kuna. Druga ponuda iznosila je 2,4 milijuna kuna, dok je treća iznosila nešto manje od 3,1 milijuna kuna, odnosno, bila je 47 posto viša od prve.

Jedna ponuda je odbačena zbog suludog detalja vezanog uz potvrdu o nekažnjavanju jednog iz grupe ljudi koja stoji iza jeftinije ponude. Druga jeftinija ponuda je izvisila zato što stranice ponude nisu bile pravilno numerirane!?

'Jesmo li zaista toliko bogati i principijelni da zbog krivo obilježenih stranica platimo jedan milijun više?' pita se Kostopeč. Njegova kolegica Ada Barić navela je još neke slučajeve gdje je novac iz zdravstva bačen u vjetar: zbog poništenja natječaja vezanog za građenje i rekonstrukciju Opće bolnice Pula, žalba je koštala 200 tisuća kuna. Gotovo četiri puta više koštala je izrada stručne studije za outsourcing od kojeg se odustalo. Izrada masterplana bolnica za vrijeme ministra Ostojića plaćena je 200 tisuća eura.

Goluža je zaključio da novac očito odlazi 'u džepove kriminalaca koji se predstavljaju velikim menadžerima'. Zdravstveni sustav time, smatra, postaje neučinkovit i stvara gubitke, a pacijenti ne dobivaju zajamčenu skrb. 'Liječnici i zdravstveni djelatnici se zbog toga prikazuju kao paraziti na državnom proračunu', zaključio je.