Premijer Zoran Milanović godišnje izvješće o radu Vlade započeo je događajem za koji smatra da je bio najvažniji za njezin rad u protekloj godini, a to su katastrofalne poplave.

'Kada sam počeo razmišljati čime otvoriti govor, odmah sam shvatio da moram započeti nezapamćenim poplavama. Ta prirodna katastrofa unesrećila je tisuće ljudi, ali i mobilizirala sve one koji su htjeli pomoći. Ponosan sam na snagu države i moć društvene solidarnosti. Solidarnost moramo iznova učvršćivati. Troje ljudi je smrtno stradalo, to ne možemo vratiti. To je najbolnija posljedica katastrofe', poručio je već na početku Milanović.

'REAKCIJOM NA POPLAVE DOKAZALI SMO DA SMO STABILNA ZEMLJA'

Istaknuo je da je država osigurala gradnju novih kuća uništenih u poplavama te da je u tijeku podizanje 20 novih domova. 'Ukupna procjena štete je 297 milijuna eura, a Fondu solidarnosti prihvatljiv je iznos od 109 milijuna eura. Koliko ćemo dobiti, tek će biti utvrđeno', rekao je Milanović.

Smatra da je reakcija državnih službi tijekom poplava bila dokaz da je Hrvatska stabilna zemlja: 'Pokazali smo da znamo reagirati kad je najteže, pa i ovoga mjeseca kada su brojne županije pogodile kiše. Istinski sam ponosan na javne službe civilne zaštite, vatrogasce, policiju, vojsku, HGSS i sva ministarstva koja su koordinirala rad na poplavljenim područjima. Svi smo radili na tome da se vrati normalan život u poplavljena područja.'

Ističe da tako dobre reakcije ipak ne bi bilo bez požrtvovnih i hrabrih građana: 'Šteta bi bez njih bila puno gora. Nema države koja bi zamijenila solidarnost niti bi takva država imala smisla. Učinili smo sve što možemo kako bi zaštitili egzistenciju i slobodu građana.'

'Zajedno moramo jačati institucije i mehanizme za sigurniji i slobodniji život građana. Ne smijemo dopustiti da se dovede u pitanje briga o manjinskim skupinama društva. Naša je obaveza da brinemo o slabijima', rekao je Milanović.

'HRVATSKA U SVIJETU IMA VEĆI ZNAČAJ'

Hrvatska je, uvjeren je premijer, danas puno bolja i stabilnija zemlja nego što je to popularno reći.

Osvrnuo se Milanović i na položaj Hrvatske u Europi i svijetu, jer, kako je rekao, država ima drugačiju poziciju otkad je u Europskoj uniji. 'Naše zalaganje za interese Hrvatske sada ima veće izglede za uspjeh. Hrvatska na svjetskoj sceni ima veći značaj. Jačamo utjecaje na kreiranje zajedničkih europskih stavova. Pokrenuli smo inicijativu za proaktivan pristup Europe Bosni i Hercegovini. Pritom nas ne motivira samo briga za politički i ekonomski položaj Hrvata, nego i stabilno i sigurno okruženje. Vjerujem da je to interes cijele Europske unije. Međutim, nemamo ambiciju biti regionalni lider niti ičiji tutor ili sponzor, nego uzor', kazao je Milanović.

Dobar dio izvještaja zauzelo je predstavljanje ekonomske politike i rezultata.

'NEMA PRODUCENATA ZA CRNE SCENARIJE'

'Hrvatska ekonomski prosperitet gradi na drugačijim temeljima. Nije riječ o poslu od jedne noći i izbornog ciklusa. Ta gradnja nakon obmana zahtijeva strpljivost, ali ne i populizam. Populizam žrtvuje budućnost jedne zemlje zbog parcijalnih interesa. To ne smijemo dopustiti da se više ikada dogodi. Nitko nije htio vidjeti da se godinama zidaju kule od pijeska koje su se na kraju rasplinule. Međutim, neće biti najcrnjih scenarija, producenta za taj film nema. Ovo je poziv da se ujedinimo u realnom sagledavanju stvarnosti. Da, kritički, ali ne destruktivno i demagoški', rekao je Milanović.

'BEŠĆUTNOST NIJE HRABROST'

Progovorio je Milanović i o kritikama na rezove u državnoj upravi. 'Kaže nam se da nismo dovoljno hrabri jer nismo iz uprave otpustili više tisuća ljudi. Neću pristati na to da se društvena bešćutnost naziva hrabrošću. Nije hrabrost lomiti preko koljena kompleksne probleme. Odučili smo se za put koji je dulji, ali taj rizik smo preuzeli. Spremni smo na još oštrije kritike. Nećemo odustati od tog puta, ali on izbjegava izazivanje novih privatnih lomova i ne povlači dodatna raslojavanja', kazao je Milanović.

Milanović se pohvalio i industrijskom strategijom nedavno usvojenom na Vladi. Kaže da su njome identificirali ključne djelatnosti s najvećom sposobnosti rasta i zapošljavanja, ali uz procjenu rizika. Te industrije su prvenstveno farmacija, proizvodnja računala, gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, strojarstvo, izrada elektronskih uređaja i namještaja.

'INDUSTRIJSKA STRATEGIJA NUDI REALAN RAST'

'Prema toj strategiji očekujemo rast po godišnjoj stopi od 2,85 posto BDP-a i povećanje izvoza za 30 posto. Povećanje izvoza ovako definiranim ciljevima nije nedohvatljivo. Mi vjerujemo da su to realni ciljevi', kaže premijer.

Istaknuo je da su poljoprivredni proizvodi visoko na njihovoj listi ciljeva te naglasio da ona mora postati suvremenija i tržišno usmjerena: 'Ne možemo stvari prepustiti stihiji i reći da će nevidljiva ruka tržišta sve ispeglati – nešto hoće, a nešto će zgužvati. Zato smo tu mi, odnosno država da to ispravi.'

Vrlo važna komponenta razvoja poljoprivrede, ali i mogućnosti zapošljavanja, krije se u korištenju EU fondova. U 2013. Vlada je, kaže Milanović, za plaćanja u poljoprivredi povukla više od 700 milijuna kuna.

'PROJEKT PELJEŠKOG MOSTA SPREMAN ZA POVLAČENJE NOVCA NAGODINU'

Pohvalio se statistikom o manjem broju nezaposlenih: 'U kolovozu ove godine, bio je manji broj nezaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine za 24 tisuće ljudi odnosno 7,6 posto.' Ponosi se završetkom projekata HAC-a, Hrvatskih cesta i HŽ-a u vrijednosti od četiri milijarde kuna: 'Gotova je luka Gaženica, dovršeni su splitski vezovi, radi se na modernizaciji modernizacija voznog parka HŽ-a, nabavljaju se nova plovila Jadrolinije...'

Milanović kaže da će projekt gradnje Pelješkog mosta sljedeće godine biti spreman za apliciranje u Bruxellesu te se pohvalio dovršavanjem projekta TE Plomin i kaže da se radi na planovima za LNG na Krku. 'Donijeli smo pravila za eksploataciju plina i nafte na Jadranu i kopnu. To rade naši susjedi i mi ne možemo biti izuzeti od toga', rekao je Milanović.

'OPORAVAK TEMELJIMO I NA MENTALNOM ZAOKRETU'

Pad BDP-a 11. kvartal zaredom Milanović nije pretjerano spominjao, no pohvalio se sa 37 milijardi kuna više izvoza u prvih šest mjeseci, što je 14 posto više nego lani. Rasla je, dodao je Milanović, i industrijska proizvodnja - 0,8 posto u prvih sedam mjeseci.

Gospodarski oporavak temeljit će, kaže, na novom zapošljavanju i izvoznoj proizvodnji. 'Riječ je o strukturnom i mentalnom zaokretu koji počinje davati rezultate. Rast BDP-a do kojeg ćemo tako doći bit će stabilan', uvjeren je Milanović.

Spomenuo je i planove za budućnost koji se tiču porezne politike.

O POREZIMA I OPRAŠTANJU DUGOVA

'Uvodimo porez od 12 posto na prihod od kamata. Tko ima na štednji 500 tisuća kuna uz kamatu od tri posto, plaćat će godišnje oko 1.800 kuna poreza. Vjerujemo da je to potrebno i pravedno. Porezno ćemo stimulirati samo one poduzetnike koji dobit ulože u širenje proizvodnje. Uz to podižemo granicu za najveću poreznu stopu na plaće. Minimalna plaća će biti neoporeziva. Poreznim korekcijama zaposlenima će ostati od nekoliko stotina do tisuća kuna na kraju godine. To će, vjerujemo, potaknuti rast osobne potrošnje. Oni koji žive od rente moraju značajnije sudjelovati u konceptu društvene solidarnosti', kazao je Milanović najavivši porez na nekretnine.

S bankama i telekomima još uvijek se dogovaraju kriteriji za oprost dugova građanima, kaže premijer. 'Ta vrsta dugovanja građane drži u stanju blokade, a država je obvezna pomoći u toj situaciji. Nama ne treba Hrvatska u kojoj će statistike pokazati brojeve kojima će aplaudirati investicijske agencije. Ne treba voditi zemlju gdje su stope rasta impresivne, a dobar dio živi u bijedi', kazao je Milanović.

O ZAKONU O RADU: LAKŠE JE VJEROVATI U TEORIJE ZAVJERE

Podsjetio je i na izmjene Zakona o radu. 'Nismo ga mijenjali da bi ljudi lakše ostajali bez posla, nego da bi lakše radili i dolazili do posla. Neki tu logiku odbijaju vidjeti. Lakše im je vjerovati u teorije zavjere', poručio je Milanović.

Plaće iz proračuna, prava hrvatskih branitelja, ali i socijalne naknade neće biti ugrožene, uvjerava Milanović. 'Obrana partikularnih interesa postala je dominantni diskurs našeg političkog života. Opkoljeni smo galamom u kojoj se barata teškim optužbama, na račun onih u državnom i javnom sektoru. Racionalni javni sustav ne postiže se mačem i ognjem', kazao je Milanović.

Posebno je, kao doprinos svoje Vlade, istaknuo e-servis za građane preko kojega je moguće putem interneta dobiti zapis rodnog, vjenčanog lista i domovnice. Milanović kaže i da od 23 velike državne tvrtke čak njih 17 bilježi profit u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijardi kuna.

Kao pozitivnu posljedicu kontroverznih predstečajnih nagodbi istaknuo je brojku od 30 tisuća radnika koji i dalje rade u privatnim tvrtkama koje su prošle nagodbu. 'Inzistiramo na urednoj naplati poreza, ali ne tako da sijemo teror i strah, nego gradimo partnerski odnos svakome tko doprinosi. Na uvođenju reda temelje se stabilne financije', kaže Milanović.

'MOJA JE VLADA ODGOVORNA PRVENSTVENO GRAĐANIMA'

Na brojne kritike zbog izostanka gospodarskog rasta reagirao je riječima: 'Moja je Vlada odgovorna iznad svega i prije svega građanima koji su nam dali povjerenje. Tek tada međunarodnim kreditorima i svima ostalima. Moram reći, o tome se ne govori, mi smo prvi put imali suficit platne bilance. Imamo rashode koji nisu veći od prihoda – a to znači i stagnaciju.'

U kontekstu zemalja EU-a, Milanović misli da rezultati nisu toliko loši. 'Italija je primjerice imala ogroman deficit platne bilance. Kad to naglašavam, govorim o hrvatskoj posebnosti, a ne rezultatu dobrog ili lošeg rada. Nama turizam olakšava život – na tome treba i dalje raditi, to je izvor novca i sigurnosti', kaže Milanović.

Ističe da obrazovni proces mora biti dostupan svima i govori da je država osigurala 44 milijuna kuna za pomoćnike za djecu s poteškoćama.

O PRIVATIZACIJI I KONCESIJAMA

Dotaknuo se i monetizacije hrvatskih autocesta i rekao da za njih postoji velik interes svjetskih konzorcija. 'Te ceste ostaju naše, bit će naše, ostaju na istom mjestu, a upravljanje ćemo povjeriti po modelu koje već postoji na 30 ili 40 godina onome tko nam ponudi najpovoljnije uvjete. Naš je interes taj da odmah dobijemo novac za nepovoljne i skupe kredite za izgradnju dijela autocesta. Time ćemo smanjiti hrvatski javni dug i olakšati pritisak na javne financije. Ništa ne rasprodajemo, nikad, nego stavljamo državnu imovinu u svrhu općeg interesa i smanjenja duga. Samo će populisti drukčije reći.'

Spomenuo je Milanović i uspjeh Vlade na području zaštite okoliša, ali i uputio poruku vezano uz korupciju.

'Kada sam prije 30 mjeseci tražio da pružite povjerenje Vladi, rekao sam da je jedan od glavnih ciljeva taj da svi u zemlji koji se nisu ogriješili o zakon mirno spavaju i rade i dišu, da opozicijski gradonačelnici i župani ne strahuju od političkog progona. Tražio sam da zapamtite moje riječi. Ponovio sam to u prošlogodišnjem izvještaju o stanju države. I danas vas molim da uvidite tu razliku i da je ne podcjenjujete. Država i društvo mogu razvijati uspješne antikorupcijske mehanizme i mimo dnevnopolitičkih motiva i pritisaka. Država mora biti drugo ime za povjerenje između građana i vlasti. To se povjerenje gradi profesionalizmom, odgovornošću i kompetentnošću. Bez ikakve želje da polemiziram, ugled se teško može steći držanjem za dogmu o vlastitoj nepogrešivosti i političkim agitiranjem. Pokušaji da se sudstvo pretvori u instrument političke borbe nanose Hrvatskoj štetu. Poštuješ oca i majku, povjerenje prema svima ostalima pa tako i prema meni treba se zaslužiti', kazao je Milanović.

Ova Vlada, dodao je, otvorila je i prostor medijskim slobodama. Pritom je obećao da Vlada neće dopustiti netrpeljivost ni prema jednoj manjinskoj skupini.

'NE TREBA NAM VJERA U TRIKOVE I PREČICE'

'Ne dajmo se zaplašiti galamom. Hrvatska je jača od onih koji je otvoreno podcjenjuju, prošli smo kroz puno veće teškoće od onih s kojima se danas suočavamo. Ne moramo biti politički istomišljenici da bismo se okupili oko vjere u sebe. Ne treba nam vjera u trikove i prečice. Bit ćemo uporni i strpljivi u provođenju koncepta u kojem se rast bazira na novom zapošljavanju, proizvodnji i izvozu. Znamo da će se ta upornost i strpljivost isplatiti. I znamo da efekti koje će dati inzistiranje na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni. Bit će to stabilni temelji kontinuiranog napretka te sretnije i ispunjenije budućnosti svih hrvatskih građana', zaključio je Milanović.

Godišnji izvještaj o radu Vlade Milanović je prvi put predstavio prošle godine, a prema saborskom Poslovniku, predstavlja ga jednom godišnje i to na početku jesenskog zasjedanja Sabora. Prema saborskim pravilima, premijer može govoriti najdulje sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.

Predstavnici klubova, a sada ih je u Saboru 13, imaju pravo govoriti najdulje po 20 minuta. Kada klubovi kažu svoje, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.