Prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, HDZ je i u rujnu među biračima povećao prednost pred SDP-om. ORaH Mirele Holy i dalje raste, ali ipak zaostaje za SDP-om dok nova stranka Radimira Čačića zasad ima jedan posto podrške birača
Donedavno treća stranka na političkom nebu Hrvatski laburisti danas proživljavaju duboku krizu. Prema redovitom mjesečnom istraživanju agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, laburisti imaju 2,4 posto podrške birača i na šestom su mjestu po popularnosti - piše hrt.hr.
HDZ početkom listopada bilježi izbor od 25,5 posto (prema 25,1 posto iz rujna, ali i 21,9 posto iz prošlogodišnjeg listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 20,1 posto (prema 20,9 posto prije mjesec dana, odnosno 25 posto prije godinu dana). Izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo ORaH Mirele Holy sa 16,8 posto (prema 13,9 posto iz rujna). Na četvrtom je mjestu HNS (2,7 posto), a slijedi HSS sa 2,4 posto.
Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke (njih ukupno osam) okupljene oko HDZ-a u vodstvu su ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,5 posto (isti rezultat kao i u rujnu), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 23,3 posto na drugom mjestu (u rujnu 24,9 posto). Slijede stranačka lista ORaH (17,4 posto), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 6,4 posto drži četvrto mjesto, a NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,4 posto.
Predsjednik Ivo Josipović i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji je hrvatski političar s izborom od 32,2 posto (prošli mjesec 32,5 posto). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy izborom od 12,2 posto (u kolovozu 11,2 posto). Kolinda Grabar Kitarović, izborom od 8,8 posto, treći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjesec 10,1 posto). Slijede Milan Bandić s izborom od 5,4 posto i Tonino Picula sa 3,4 posto. Zoran Milanović i Tomislav Karamarko bilježe identičan izbor za najpozitivnijeg hrvatskog političara (sa po 1,7 posto) te s Andrejem Plenkovićem dijele 8-10 mjesta na ovoj ljestici.
Premijer Zoran Milanović najnegativniji je hrvatski političar za 32,1 posto hrvatskih građana (prošli mjesec 33,4 posto). Tomislav Karamarko je drugi s ovomjesečnih 30,9 posto izbora (prema 31 posto iz rujna). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11,2 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (5,9 posto), Ivo Josipović (3,6 posto), Marina Lovrić Merzel (1,6 posto), Radimir Čačić (0,9 posto), Slavko Linić (0,8 posto),Nadan Vidošević i Milan Bandić (obojica po 0,6 posto).
U posljednjem istraživanju poplave i vremenske neprilike u zemlji najvažnija su tema iz proteklog mjeseca za 24,3 posto građana. Slijede gospodarska kriza u zemlji, najave zatvaranja Rafinerije u Sisku, Čilićevo osvajanje teniskog turnira US Open, izlazak iz zatvora Marine Lovrić Merzel te prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog zakonodavstva i premijerov put u SAD.
Vlada RH u svom trideset i trećem mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 21,1% hrvatskih građana (prije mjesec dana 21,3%), dok Vladinu politiku ne podupire 66,6% građana (prema 66,5 iz rujna) uz 12,3% neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,03. Predsjednik Republike ocijenjen je sa 3,31, dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj rad dobilo 2,02.