ANALIZA TPORTALA

Ovo su prava branitelja – imaju li razloga za prosvjedovanje?

29.10.2014 u 13:46

Bionic
Reading

Hrvatski vojni invalidi i ostali branitelji već deseti dan prosvjeduju pred Ministarstvom branitelja tražeći smjenu ministra Predraga Matića i njegovih suradnika. Strahujući od rezanja svojih prava traže da im se ona urede ustavnim umjesto običnim zakonom. Donosimo pregled beneficija koje su branitelji stekli kroz posljednjih 20-ak godina i prava koja su izgubili promjenama zakona i ekonomskih uvjeta

ZAŠTO PROSVJEDUJU?

Jedan od povoda za prosvjed, na kojemu su se posljednjih deset dana dogodile dvije tragedije i nekoliko manjih incidenata, bila je izjava pomoćnika ministra branitelja Bojana Glavaševića o razlici broja oboljelih od PTSP-a u Hrvatskoj i u Srbiji (detaljniji podsjetnik na dnu teksta) što su branitelji shvatili kao izjednačavanje branitelja i agresora.

Drugi je razlog koji se javno spominje strah braniteljske populacije od rezanja njihovih prava stečenih zbog neprocjenjivog doprinosa u Domovinskom ratu. Udruge branitelja ustvrdile su da im se sustavno smanjuju prava što se, tvrde, posebno odnosi na Zakon o mirovinskom osiguranju koji treba stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Druge, navodno političke povode za pobunu - branitelji oštro odbacuju.

Premda su i ministar branitelja Predrag Matić i premijer Zoran Milanović nekoliko puta javno ponovili da im prava nisu i neće biti rezana, branitelji im ne vjeruju pa nastavljaju prosvjedovati i tražiti smjene.

U emotivnim istupima posljednjih dana bilo je vrlo malo mjesta za činjenice koje bi odgovorile na pitanja - koja to prava branitelji imaju, a koja su prava tijekom godina izgubili? U moru propisa pokušali smo iskristalizirati najznačajnije beneficije koje se odnose na najveći broj ljudi.

KOJA SU TO PRAVA BRANITELJA?


Pravo na braniteljsku mirovinu:

Ovisno o vremenu provedenom u ratu, nezaposleni branitelji imaju pravo na starosnu ili obiteljsku mirovinu, a invalidi Domovinskog rata na invalidsku mirovinu.

U rujnu 2014., najmanje braniteljske mirovine (od 500 do 1.000 kuna) dobilo je točno 27 branitelja, a njihov prosjek iznosi 867 kuna. To su podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Oko 13.000 branitelja dobilo je mirovinu od 3.500 kuna, a najveći broj branitelja (točnije njih 15.621) dobilo je mirovinu od oko 4.500 kuna.

Također nešto manje od 13.000 branitelja u rujnu je dobilo mirovinu od 6.460 kuna, a najveću su braniteljsku mirovinu - veću od 8.000 kuna – dobile točno 4.902 osobe u prosječnom iznosu od 9.345 kuna.

Pravo na prednost pri zapošljavanju:

Branitelji, dragovoljci, vojni invalidi, njihova djeca te djeca i obitelj poginulih branitelja imaju pravo na prednost pri zapošljavanju – ako su nezaposleni i ako udovoljavaju svim uvjetima natječaja. To pravo omogućuje nekoliko zakona i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike. Branitelji se žale da se to pravo u praksi ne primjenjuje.

Prava na osobnu invalidninu:

Ministarstvo branitelja iz proračuna isplaćuje osobne i obiteljske invalidnine. U 2012. i 2013., bilo je 58 tisuća korisnika osobne invalidnine za što je iz proračuna izdvajano oko 223 milijuna kuna. U 2014., broj korisnika ostao je gotovo isti, a samo do kraja rujna isplaćeno je oko 184 milijuna kuna.

U 2012. i 2013., bilo je oko 12 tisuća korisnika obiteljske invalidnine (pravo po osnovi smrti člana obitelji) za što je bilo svake godine izdvajano oko 300 milijuna kuna, a u 2014. broj korisnika smanjio se za 300-tinjak osoba. Do kraja rujna, isplaćeno je oko 239 milijuna kuna za obiteljsku invalidninu, od kraja godine očekuje se ponovno iznos od 300 milijuna kuna

Pravo na jednokratnu pomoć:

Ministarstvo branitelja godišnje isplaćuje oko 28 milijuna kuna jednokratne (socijalne) pomoći najsiromašnijim braniteljima. Ona se isplaćuje jednom godišnje, a može iznositi od 1.000 do 3.000 kuna.

Studentska i đačka prava djece branitelja:

Studenti koji su djeca stradalih branitelja (invalida, poginulih i zatočenih) imaju pravo na prednost u određivanju smještaja u studentskim domovina te na stipendiju, u slučaju da primanja njihovog kućanstva ne prelaze dvostruki imovinski cenzus.

Djeca stradalih branitelja imaju pravo i na besplatne školske udžbenike od Ministarstva obrazovanja i oslobođeni su od plaćanja sudskih i javnobilježničkih pristojbi - pod uvjetom da mjesečni prihodi po članu kućanstva ne iznose više od 1.995,60 kuna (2x30% proračunske osnovice).

Pravo na dodjelu stana ili popusta kod stambenog kredita:

Prema informacijama Ministarstva branitelja, stradalnici Domovinskog rata (vojni invalidi, obitelj zatočenih, poginulih i nestalih) imaju pravo na stambene kredite. Iznos ovisi o tome radi li se o stanu ili kući te o broju članova kućanstva.

Ministarstvo dodjeljuje i financijsku potporu za kupnju ili izgradnju prve nekretnine. Financijska potpora je nepovratna, a ovisi o stupnju tjelesnog oštećenja (odnosno vremenu provedenom u Domovinskom ratu za dragovoljce) i broju članova kućanstva.

Branitelji imaju pravo i na dodjelu stana na obročnu otplatu. Ministarstvo dodjeljuje stanove koje organizirano izgradi (kažu da je u tijeku izgradnja stanova u Zagrebu i Biogradu na Moru) ili one koje preuzme od drugih državnih tijela (Ministarstvo obrane i Državni ured za upravljanje državnom imovinom) te ih u potpunosti preuredi. U Ministarstvu kažu da je upravo u tijeku preuzimanje takvih stanova.

Pravo na automobil za stopostotne invalide:

Stopostotni invalidi svakih sedam godina imaju pravo na automobil od Ministarstva branitelja. To pravo uvedeno je još 1999. godine. U razdoblju od 2012. do 2014., uručeno je 119 osobnih automobila ukupne vrijednosti 13,4 milijuna kuna.



ŠTO SU BRANITELJI IZGUBILI POSLJEDNJIH GODINA?


Smanjena mirovina za 10 posto:

Braniteljima, izuzev stopostotnih invalida, koji imaju mirovine veće od 5.000 kuna, u siječnju 2014. smanjena je mirovina za 10 posto. Prosvjednici to rezanje danas znaju koristiti kao argument, premda su početkom godine bez puno pregovora na to pristali. Baš naprotiv, branitelji su govorili da su i u gospodarskoj krizi spremni stajati na braniku domovine.

Podsjetimo, mirovine su braniteljima bile rezane i 2009. za vrijeme premijerke HDZ-a Jadranke Kosor. Branitelji su i tada pristali na rezanja od tri do 10 posto (ovisno o visini mirovine), a nisu se dirale mirovine manje od 2.000 kuna.

Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom:

Branitelji kao poseban problem ističu opskrbninu – socijalnu pomoć koja novim Zakonom o socijalnoj skrbi dobiva novo ime - Zajamčena minimalna naknada. Dok se socijalna naknada za branitelje zvala 'opskrbnina', ona je iznosila 1.097 kuna mjesečno. Zajamčena minimalna naknada propisuje drukčija pravila koja zakida branitelje samce za 297 kuna, a branitelji koji žive sa suprugom i djecom dobivaju veći iznos nego ranije.

Zajamčena minimalna naknada za samce sada iznosi 800 kuna. Za branitelje s kojima živi još jedna osoba iznosi 1.280 kuna, a za one koji u kućanstvu imaju još dvije osobe (npr. supruga i dijete) naknada iznosi 1.600 kuna.

Ostali bez oslobođenja od PDV-a pri uvozu automobila:

Branitelji su do ulaska u Europsku uniju imali pravo na oslobođenje od PDV-a prilikom uvoza automobila, no to pravo ukinuto je izmjenom Zakona o PDV-u zbog direktiva Europske unije. Isto pravo nekada su imali i svećenici.

Ustavni sud ukinuo prednost na upisima na fakultete:

Djeca stradalnika i dragovoljaca imali su do 2006. prednost pri upisu na fakultete bez obzira na rezultat na prijamnom ispitu. Važno je bilo prijeći samo osnovni prag, no tu je privilegiju poništio Ustavni sud. Obrazloženje je da takva odluka nema uporišta u Ustavu u kojem jasno stoji da je školovanje svakom dostupno pod jednakim uvjetima u skladu s njegovim sposobnostima.

Podjela mirovina na opći i posebni dio

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji stupa na snagu 1. siječnja 2015., donosi nešto drukčije pojmove pri obračunu mirovina. Mirovine se dijele na 'opći' i 'posebni' dio što je branitelje navelo da posumnjaju u pokušaj rezanja mirovina. Opći dio obračuna odnosit će se na radni staž i doprinose uplaćene u mirovinski fond, a posebni dio je braniteljski dodatak iz proračuna koji se, tvrde u Ministarstvu branitelja, neće mijenjati.

Obračun se i danas, kažu u ministarstvu, radi na isti način. Podjela na 'opći' i 'posebni' dio tek bi trebala biti tehnikalija koja ne bi smjela mijenjati konačne izračune. Odnosno, kažu da promjene mirovina mogu biti samo u vidu njihova povećanja - ako branitelji radom povećaju svoj radni staž.



PROSVJED PRAĆEN TRAGEDIJAMA

U deset dana koliko već traje prosvjed, pred Ministarstvom branitelja dogodile su se dvije tragedije. Ratna veteranka sa statusom stopostotnog vojnog invalida Nevenka Topalušić (60) preminula je nakon što joj je pozlilo na prosvjedu. Druga tragedija dogodila se u ponedjeljak navečer, kada se pred Ministarstvom zapalio branitelj (50) koji navodno nije bio sudionik prosvjeda. S opeklinama je prevezen na liječenje u bolnicu.

Prosvjednici su prvih dana kartonom gađali pomoćnika ministra, inače sina poginulog branitelja Bojana Glavaševića. Pred zgradom ministarstva već danima pale vatru, a jednom prilikom su razbili i prozor krumpirom. Koliko znamo, nije bilo posljedica u vidu prekršajnih prijava.

Kap koja je braniteljima prelila čašu, tvrde prosvjednici, bila je sljedeća izjava Bojana Glavaševića: 'Kako to da hrvatski branitelji, civilne žrtve rata s hrvatske strane, boluju od niza malignih oboljenja i PTSP-a, a to je populacija koja je dobila rat, pobijedila u njemu, i ostvaruje brojna prava uključujući mirovine. S druge strane, imamo korpus populacije sa strane Krajine koja je izgubila rat, nema prava i nema PTSP. Možda ih mi ne vidimo jer nisu u bolnicama. To pitanje još nema odgovor i treba na njega odgovoriti, zar ne?'

Prosvjed i dalje traje, a branitelji ne odustaju od zahtjeva. U šatoru pred ministarstvom posjetili su ih predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik Sabora Josip Leko. Obojica su ih pozvali na dijalog na Pantovčak, odnosno u Sabor, no branitelji su čekali premijera Zorana Milanovića da ih pozove na sastanak. Premijer je izabrao medijsko obraćanje braniteljima u kojemu je sinoć poručio da ne postoje povodi ni razlozi za braniteljski prosvjed.

'Naša Vlada braniteljima nije oduzela ni umanjila nijedno zakonsko pravo. Jedino su mirovine veće od 5.000 kuna smanjene za deset posto što je braniteljska populacija prihvatila. Ljudi koji su bili spremni dati život za našu domovinu duboko su svjesni da se nisu borili za društvo u kojemu će bilo koja društvena skupina ili kategorija biti iznad realnosti u kojoj živi većina hrvatskih građana', poručio je Milanović i dodao da i dalje stoji iza ministra Matića za kojeg posljednjih dana često naglašava da je branitelj i logoraš.

No branitelji danas poslijepodne imaju sastanak s ministrom zdravlja Sinišom Vargom kod pravobraniteljice za prava osoba s invaliditetom. Iz udruge vojnih invalida najavili su da će ministra tražiti pomoć kod liječenja, konkretnije oko plaćanja participacije za lijekove i skraćivanje lista čekanja.