Slaven Letica, nekadašnji savjetnik prvog hrvatskog predsjednika, ali i dizajner Boris Ljubičić kažu da je lenta plod timskog rada skupine eksperata za razliku od većine hrvatskih simbola kojima je autor poznati hrvatski umjetnik i heraldičar Miroslav Šutej. Letica se prisjetio da su svaki projekt tada, početkom devedesetih kada se stvarala hrvatska država, radili timovi koje su sačinjavali multidisciplinarni stručnjaci.

'Povjesničari umjetnosti, poput Žarka Domljana, osobe koje su se bavile šivanjem, bila je tu Ika Škomrlj za uniforme, tako da se u maksimalnoj mjeri poštovala povijesna tradicija', ispričao nam je Letica. Ljubičić se prisjetio da je lentu izrađivala skupina heraldičara na čelu s Tuđmanom. 'Lenta je bila simbol cijele državnosti i predsjedništva', objašnjava Letica. Prvi hrvatski predsjednik bio je duboko osobno involviran u osmišljavanje izgleda hrvatskog grba i ostalih insignija. 'Tuđman je bio radoznao čovjek i pasioniran poviješću, tako da je aktivno sudjelovao u tom procesu', kazuje nam Letica kao svjedok vremena.

Odluka novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da na inauguraciji nosi lentu, politička je poruka biračima da će se ona bitno razlikovati od svojih prethodnika Stjepana Mesića i Ive Josipovića koji su lentu odbacili, jednom riječju - povratak Tuđmanu. Uostalom, platformu povratka korijenima, dr. Franji Tuđmanu i svim vrijednostima koje su stvorene u devedesetima žestoko propagira HDZ otkad je na čelo te stranke došao Tomislav Karamarko. U lenti se sažela simbolika svega toga.

Povratak lente najavljen je već i u predizbornoj kampanji, kada je Željko Reiner izjavio 'da je došlo vrijeme da imamo predsjednicu koja će znati cijeniti sve hrvatske tradicionalne vrijednosti, predsjednicu koja se neće stidjeti imati predsjedničku lentu – hrvatsku trobojnicu te koja će držati ruku na srcu kada svira hrvatska himna'. Dakle, iz HDZ-a kao da žele poručiti da su se Mesić i Josipović stidjeli hrvatskih simbola. Oba su imala svoje razloge zašto su odbacili nošenje lente. Mesić je stupanjem na dužnost pokrenuo proces detuđmanizacije, a Josipović jednostavno mišljenjem da nošenje lente ne bi jačalo dignitet zemlje, već upravo suprotno. Sada se kotač povijesti vraća unatrag. Iako se u javnosti u proteklih 15 godina svašta pisalo o lenti, pa čak i da je izgubljena, ona se čuva ondje gdje joj je i mjesto, u Uredu predsjednika.

Ljubičić kaže da je povratak lente namjeran povratak na politiku devedesetih koja je određena simbolima. 'Nisam protiv lente, zastave i garde kada bi bili dobro dizajnirani, ali nisu. Nisam protiv tih elementa, ali sam protiv toga dizajna', poručuje dizajner. Okrivio je sve politike od početka do danas koje nisu djelovale i promijenile zastarjelu ikonografiju modernijom. 'Radi se o nacionalnom ponosu i identitetu zemlje, a ne samo o grbu', izjavio je i dodao da današnjim znakovljem svijetu šaljemo poruku 'da smo mala zemlja koja je jednom bila dijelom Austro-Ugarske'.

Lenta spada u predsjednička obilježja i njezin izgled, način upotrebe i zaštita uređeni su Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Na službenim stranicama predsjednika RH navodi se da je lenta znak predsjedničke časti, a sastoji se od tri boje (crvene, bijele i plave), položene kao i na zastavi Republike Hrvatske. Obrubljena je zlatnim rubom.

U sredini lente s prednje strane u bijelome polju nalazi se grb Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama hrasta, a s desne strane zlatnim grančicama masline. Također je i službeno utvrđeno da se lenta nosi položena preko desnog ramena, dijagonalno poprsjem do struka, gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente.
Kopča je također definirana. Kvadratnog je oblika i obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče znak je jednak onomu na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci. Lentu je u svečanim prilikama nosio predsjednik Tuđman. Dio je javnosti u godinama nakon Tuđmana upozoravao na to da Mesić i Josipović krše zakon ignorirajući lentu jer je propisano da se nosi u svečanim prilikama.

Nošenje predsjedničke lente politička je tradicija u gotovo svim zemljama Južne i Srednje Amerike. Izvan tog područja njezina je upotreba rijetka.