'Ugovor između Švicarske i Europske unije takav je da oni ne daju imena o njihovim štedišama i zato što ne daju imena oni uplaćuju svim članicama Europske unije dio poreza koji oni prikupe ondje od kamata. Tako je Švicarska prošle godine Hrvatskoj uplatila oko milijun švicarskih franaka. Danas na Vijeću ministara financija eurozone otvorit će se pitanje je li za Europu to dovoljno što Švicarci već plaćaju taj dio poreza ili će se otvoriti pitanje da je ova utaja puno veća nego što se zapravo prikuplja. Bit će zanimljivo vidjeti kako će članice eurozone reagirati', kazao je novinarima prije Vlade ministar financija Boris Lalovac.

Dio poreza članicama Europske unije uplaćuju i Lihtenštajn, Monako, Andora i San Marino te već spomenuta Švicarska. Zbog takvih ugovora, Hrvatska nema puno opcija.

'Hrvatska može postupiti prema onome kako je definirano između dogovora Švicarske i Europske unije. Ono što mi možemo preko Ureda za sprečavanje pranja novca vidjeti jest može li se putem drugih mehanizama doći do toga. Ovo govorimo o razmjeni štednje; to je jedan od mehanizama puta do imena, a drugi je putem Ureda za sprečavanje pranja novca. I jedan i drugi mehanizam već smo aktivirali', kazao je Lalovac, dodavši kako hrvatski građani u švicarskim bankama imaju oko 200 milijuna eura štednje.

Objasnio je i koji će biti daljnji koraci. 'Svakako treba utvrditi nesrazmjer imovine, jer se postavlja pitanje radi li se o nekakvim transferima; moramo ispitati o imovini, kakvu imovinu taj građanin ima u RH, odnosno postavlja se pitanje je li ta imovina zakonito stečena. Dakle, nije samo pitanje plaćanje poreza, nego možda i oduzimanje imovinske koristi', kaže Lalovac.

Hrvatska strana, dao je do znanja Lalovac, nije kontaktirala hrvatske novinare koji su radili na priči, već do podataka pokušava doći 'legalnim' putem, kroz institucije.

'Nadam se da će Ured za sprečavanje pranja novca upravo doći do tih podataka, a onda ćemo putem DORH-a pokušati poduzeti određene radnje. Međutim, intenzivno to radimo. Neće biti lako', kazao je Lalovac.

Prema informacijama iz medija, na računima Hrvata uključenih u aferu HSBC jest 33 milijuna dolara. Policija tu ima posla tek nakon Porezne uprave, kazao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

'Nakon toga po redovnom postupku sukladno zakonu, ako se radi o utaji poreza, onda mi nastupamo nakon njih', rekao je Ostojić.

Ministar poduzetništva Gordan Maras apelira da se pričeka dok se ne vidi o čemu je riječ.

'Možda su to ljudi koji su zaradili novac platili porez u Hrvatskoj i ondje štede, a možda nisu. Ako nisu, dohvatit će ih ruka pravde, platit će ono što su trebali, a vjerojatno i više', kaže Gordan Maras.

Linić: Ako netko iz Hrvatske nije platio porez, to je direktna krađa i kazneno djelo!

Aferu HSBC u emisiji Novi dan televizije N1 komentirao je nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar financija Slavko Linić.

'Ubuduće se neće nikome isplatiti nikakva porezna utaja. Kao ministar bio sam nekoliko puta na sjednicama s ministrima svijeta gdje se radilo na tome da se zemlje uključe u razmjenu podataka o poreznim prijevarama', istaknuo je Linić.

Linić kao ministar, kaže, nije imao informacija o tome koliko je hrvatskih građana imalo novac na stranim računima. 'To je pod bankarskom tajnom i bilo je nemoguće dobiti. Prošle smo godine zaključili sporazume s poreznim oazama, poput Švicarske, koje su to prije izbjegavale. Sada je malo zemalja kojima nemamo pristupa, već moraju dati podatke', istaknuo je Linić.

'Ovakve transakcije upućuju i na moguće financiranje terorizma. Zato policija može doći do podataka, a banke ih ne mogu skrivati. To može sada i naša Porezna uprava, ali i Ured za pranje novca', objasnio je Linić kako u Hrvatskoj postoje preventivne mjere zaštite.

Na treba li objaviti imena i iznose koji se vezuju uz ovo otkriće koje mediji zovu 'Swiss leaks', Linić je odgovorio: 'Treba objaviti imena. Treba čuvati bankarsku tajnu, ali ako je i najmanja prijevara u pitanju – to više nije tajna.'

Komentirao je i slučaj Hrvata koji na računu HSBC-a ima 11 milijuna dolara. 'Na taj iznos nije plaćen porez, na tih 11 milijuna dolara, jer bi bio registriran. Treba utvrditi radi li se o građaninu Hrvatske; to je kazneno djelo ako nije plaćen porez. Treba i utvrditi ako se ne radi o Hrvatu; kako je netko na račun Hrvatske zaradio tolike novce', istaknuo je Linić te dodao: 'Ako ste na PDV-u prevarili, tada ste ukrali od države. To je direktna krađa i kazneno djelo. A ako uzmemo u obzir da druge stvari nisu bile čiste, radi se o prijevarama.'

Linić smatra kako država ima efikasne instrumente kojima može spriječiti utaju poreza. 'Ministarstvo financija i Ured protiv pranja novca je obučen za to. Donedavno samo bili i izvan EU-a pa se sve pratilo. Tada je bilo nekoliko intervencija. No sada je to teže jer računi nisu pod posebnom kontrolom, ali međunarodna je razmjena dobra i tako se može otkriti prijevara', rekao je Linić naglasivši kako je '2013. formiran ured za velike porezne prijevare'. 'Obučili smo kadar, zajedno sa Svjetskom bankom. No sada ovdje treba iskustva i snage jer se trebate suprotstaviti jakim odvjetnicima.'

Istaknuo je i kako nema račun u stranoj banci. 'Ne, makar su me neki optužili da imam račune u talijanskim bankama. Nemam nijedan devizni račun u inozemstvu. To pokušavam i na sudovima dokazati.'