Iako će danas saborski zastupnici vjerojatno cijeli dan raspravljati o izmjenama izbornog zakonodavstva, pravi test za njih, kažu Zelić i Pusić, bit će u petak kada će parlamentarci dobiti i priliku podržati amandman koji su predložile nevladine udruge.

Prema tom amandmanu, objašnjava Zelić, zabranilo bi se kandidiranje onima koji su pravomoćno osuđeni na više od šest mjeseci za najteža kaznena djela, i to ako se u trenutku raspisivanja izbora izrečena kazna izvršava ili tek treba izvršiti.

'Treba zabraniti kandidiranje osobama koje su osuđene za najteža kaznena djela poput ratnih zločina, zloupotrebe položaja i ovlasti. To znači da ne smijemo dopustiti da oni koji su ratni zločinci koji su ubijali, pljačkali, da oni zloupotrebljavaju politiku i našu republiku. To bi bilo sramota da se oni kandidiraju i tobože brane interese kada uđu u Sabor. Ne smije se dopustiti korumpiranim političarima da opet dođu u poziciju moći i krasti one javne stvari. Ovdje se radi o Lex Glavašu i Lex Sanaderu. To su neki simboli loših stvari kojih smo bili svjedoci', kazao je Zelić.

Na posljedice koje bi neprihvaćanje amandmana moglo imati upozorio je Zoran Pusić. Podsjetio je kako je Branimir Glavaš nakon izricanja presude pobjegao iz Hrvatske, kako je Ustavni sud nedavno ukinuo nepravomoćnu presudu, nakon čega je Glavaš otvoreno na svojoj facebook-stranici prijetio svjedocima, paradirao po Saboru te se sa svojim stranačkim kolegama iz HDSSB-a govorom mržnje obrušio na SDSS-ovog Milorada Pupovca.

'Ovo nije samo rušenje ugleda Sabora, nego predstavlja opasnost za Hrvatsku, za onu Hrvatsku koja je pravna država i prije svega za Hrvatsku koja nastoji biti pristojna država za sve svoje građane. To da se u Saboru može dogoditi da čovjek koji je osuđen za najteže ratne zločine ili kriminal donosi zakone koji će vladati u Hrvatskoj, možemo se samo sa zebnjom upitati kako će to djelovati na društvenu klimu u Hrvatskoj. To nije demokracija, nego najgora zloupotreba demokracije i zbog toga treba djelovati', kazao je Pusić.

Novinari su Zelića upitali i kako gleda na tzv. Lex Čačić, odnosno SDP-ovim amandman na izborno zakonodavstvo kojim bi se zabranilo kandidiranje pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci sve dok im ne istekne rok rehabilitacije, bez obzira o vrsti kaznenog djela. To bi značilo da bi se za zastupnika u ovom trenutku mogao kandidirati, primjerice, Branimir Glavaš ili Milan Bandić, ali ne i Radimir Čačić kojemu traje rehabilitacijski rok nakon izdržane kazne zatvora.

Zebić upozorava kako je postupak usuglašavanja među saborskim klubovima tajan, tako da u GONG-u ne znaju što točno piše u SDP-ovom amandmanu. 'Kod nas se jasno navodi o kojim se kaznenim djelima radi', kazao je Zebić davši do znanja da se zabrana po njihovom amandmanu ne bi odnosila na Čačića.

Iako su novinari upozorili da ni amandman udruga ne bi onemogućio kandidiranje Glavašu, koji u ovom trenutku ima samo nepravomoćnu presudu, Zelić je kazao da ne želi govoriti o pojedinačnim slučajevima.

'Podsjećam na mišljenje Ustavnog suda iz 2011. godine u kojem je Ustavni sud na zahtjev DIP-a rekao da Glavaš ne može biti nositelj kandidacijske liste', rekao je Zelić.

Upitan pak o HNS-ovom amandmanu pod određenim okolnostima stranačku pripadnost kandidata pretpostavlja rezultatu preferencijalnog glasovanja, Zelić je izrazio žaljenje što nije prihvaćen GONG-ov prijedlog o tri preferirana glasa i što se pojedine stranke boje građana.