Dok se u Hrvatskoj govori o unošenju braniteljskih prava u Ustav, mnoge zemlje prava svojih vojnih veterana - režu. Najveća svjetska sila SAD, u kojoj je pitanje vojnika posebno osjetljiva tema, ne želi na umirovljene vojnike trošiti kao i na plaće aktivne vojske. Istodobno, u Hrvatskoj su izdaci za branitelje nadmašili ne samo plaću aktivne vojske, nego i cijeli godišnji proračun MORH-a
U hrvatskom državnom proračunu za 2014, nakon rebalansa, za Ministarstvo obrane bilo je predviđeno oko 4,3 milijarde kuna, a braniteljima je u prošloj godini kroz razne kanale isplaćeno oko 5,3 milijarde kuna. Istovremeno, broj vojnih umirovljenika gotovo se izjednačio s brojem vojnih osoba u aktivnoj službi - proizlazi iz birokratske šume podataka nadležnih državnih tijela, uključujući MORH, HZMO i Državni ured za reviziju.
Dok prosvjednici u Savskoj 66 traže ustavno cementiranje braniteljskih prava, vrhunski profesionalci, poput pilota akro grupe Krila Oluje, napuštaju Hrvatsku trbuhom za kruhom. Nezadovoljstvo koje 'šatoraši' izazivaju u dijelu hrvatske javnosti rezultiralo je i pitanjem rezanja njihovih prava i povlastica. Sve je više 'antiprosvjednika' koji poručuju da im status hrvatskog ratnog vojnog invalida ne daje za pravo opstruirati demokraciju i progres zemlje koju su izborili u krvi.
Iako Hrvatska, zbog posljednjeg rata, predstavlja fenomen po omjeru izdataka za umirovljene branitelje/vojsku i aktivne vojne osobe, ona ipak nije usamljen slučaj po pitanju bujajućeg proračuna za umirovljene veterane. Istu brigu, kao i problematiku izjednačavanja broja umirovljenih i aktivnih vojnih djelatnika, dijele mnoge članice Europske unije i NATO-a.
U penziju sa 37 godina života
Posljednjih godina Velika Britanija, Poljska, Irska i Švedska podignule su dobnu granicu za umirovljenje djelatnih vojnih osoba, a osobitu muku s prekobrojnim vojnim umirovljenicima muči SAD, u kojem je u vojnu mirovinu moguće otići već s 37 godina života. Amerika je primjerice 2012. potrošila 52,9 milijardi dolara za vojne mirovine, u odnosu na 57,5 milijardi dolara za plaće aktivnom vojnom osoblju.
Američki sustav naime omogućuje umirovljenje pripadnicima oružanih snaga koji najmanje 20 godina rade puno radno vrijeme, a novačenje je moguće već s navršenih 17 godina života. Drugim riječima, američko vojno osoblje može očekivati da će primati mirovinu dvostruko dulje od stvarnog roka službe.
Krajem siječnja, Komisija za vojne kompenzacije i modernizaciju mirovinskog sustava zauzela se za promjene u strukturi mirovinskog sustava, a Centar za mirovinsku politiku sa sjedištem u Washingtonu založio se za podizanje dobne granice za umirovljenje, koja se u Americi nije mijenjala gotovo 70 godina iako je očekivani životni vijek dramatično narastao.
Hrvatska statistika
Početkom veljače 2015. u Oružanim snagama RH i u Ministarstvu obrane bilo je zaposleno 15.389 djelatnih vojnih osoba, a za njihove plaće u prošloj godini izdvojena je 2,1 milijarda kuna - što bi u prosjeku bilo oko 11.448 kuna mjesečno. U MORH-u su tportalu odgovorili da se navedeni iznos rashoda za zaposlene u 2014. odnosi na bruto plaće, što uključuje i dodatke na plaću (oko 1,7 milijardi) i obvezne doprinose (3,8 milijuna kuna).
Prema posljednjem statističkom izvješću HZMO-a, prošle godine u Hrvatskoj bilo je 72.407 korisnika braniteljskih mirovina, koji su prosječno primali 5.134 kune mjesečno. Prosječna 'crkavica' bivših pripadnika HVO-a, koju je primila 6.901 osoba, iznosila je 2.808 kuna. Godišnje se dakle samo za mirovine umirovljenih branitelja izdvaja 4,7 milijardi kuna, dok su isplate po svim ostalim braniteljskim i stradalničkim pravima koja se isplaćuju iz proračuna Ministarstva branitelja u 2014. premašile 613 milijuna kuna. To ukupne izdatke za branitelje iz državnog proračuna lansira na 5,3 milijarde kuna
Zanimljivo je i da je umirovljenika u kategoriji djelatnih vojnih osoba svega oko 2.300 manje od aktivnih vojnih djelatnika - posljednjeg dana 2014. registrirano ih je 13.126, s prosječnom mirovinom od 3.502 kuna - ukupno oko pola milijarde kuna godišnje. Iz proračuna se još više izdvaja za korisnike partizanskih mirovina, kojih je 20.401 s prosječnom mirovinom od 2.665 kuna. Tu su i 9.432 korisnika mirovina u kategoriji pripadnika Hrvatske domovinske vojske iz NDH, koji mjesečno prosječno ubiru 2.282 kune, te 8.222 korisnika mirovina iz JNA s prosječnom mirovinom od 3.041 kunu.
Ministar obrane Ante Kotromanović prošle godine je u Vladi, prvenstveno s ondašnjim ministrom financija Slavkom Linićem, vodio rovovsku bitku za proračun MORH-a. U veljači mediji su izvještavali i kako je vikao da se predviđenim rezovima može i ukinuti vojska. Upozoravalo se da se takvim proračunom vojska stavlja u hladni pogon te da u pitanje dolaze i obveze prema NATO-u.
Vrhovna zapovjednica želi moderne i dobro opremljene hrvatske Oružane snage
U rujnu je tadašnja predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji izjavljivala kako se na hrvatske vojnike gleda kao na teret za proračun ili kao na topovsko meso za one koji su izabrali otići u misije u Afganistanu.
'Kao vrhovna zapovjednica, želim vrlo jasno naglasiti kako ćemo naše Oružane snage razvijati i čuvati. Članstvo u NATO-u jamči nam sigurnost, ali najbolji jamac naše opstojnosti i suvereniteta uvijek će biti moderne i dobro opremljene hrvatske Oružane snage', rekla je predsjednica u inauguracijskom govoru. Ispraćajući u srijedu vojnike u Afganistan, poručila je da je Hrvatska obvezna razvijati OS RH u skladu s potrebama NATO-a.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će se ona boriti za to da Oružane snage budu 'uvijek spremne i sposobne obraniti suverenitet, dostojanstvo i slobodu Hrvatske' te hoće li, kao vrhovna zapovjednica, u tu svrhu ipak iznijeti i neke konkretne prijedloge, način provedbe i procjenu financijskih učinaka takvih prijedloga.
