Na nedavno predstavljene rezultate istraživanja Instituta za javne financije koji su pokazali da županije troše puno više novca iz državnog proračuna od službeno iskazanih 15,5 milijardi kuna ili deset posto proračuna godišnje, reagirali su iz Hrvatske zajednice županija poručivši kako – sažeto rečeno - županije ne treba ukidati, već im treba dati više novca kroz veću fiskalnu decentralizaciju. Isto vrijedi za gradove i općine, istaknuli su. U obranu postojećeg broja županija (njih 20 plus Grad Zagreb) stao je HDZ-ovac Ivan Domagoj Milošević kazavši kako je HDZ zauzeo jasan stav da nema redukcije županija
'Mi u Hrvatskoj zajednici županija smatramo da nije problem u broju županija, nego u njihovom funkcioniranju i učinkovitosti; isto vrijedi za gradove i općine. Potrebno je raditi na jačoj učinkovitosti i većoj fiskalnoj decentralizaciji. Županije su od 2002. do danas bitno unaprijedile svoje mogućnosti bolje apsorpcije fiskalne decentralizacije, većina njih je uvela riznice u svoje proračune, stvorila preduvjete za povlačenje sredstava EU fondova i općenito ojačala svoje kapacitete', rekao je Ivica Bošnjak, predsjednik Radne skupine za financije i proračun pri Hrvatskoj zajednici županija i pročelnik Odjela za financije u Zagrebačkoj županiji. Inače, prema istraživanju Instituta za javne financije Zagrebačka županija na čelu s HSS-om, uz Grad Zagreb (Lista Milana Bandića), Primorsko-goransku (SDP) te Istarsku županiju (IDS) spada među rijetke koje više uplate u državni proračun nego što iz njega dobiju.
Bošnjak je također istaknuo da ni broj zaposlenih po županijama ne predstavlja teret regionalnom proračunu. 'Zaposlenici svih županija čine samo 0,85 posto od ukupno 230.000 državnih službenika. Samo FINA ima više zaposlenih nego sve županije zajedno', rekao je Bošnjak.
Slična je mišljenja i Josipa Rimac, HDZ-ova gradonačelnica Knina i potpredsjednica Udruge gradova koja također ističe nužnost funkcionalne i fiskalne decentralizacije.
'Smatram da županije ne treba ukidati, ali treba promijeniti zakonsku regulativu koja će županijama promijeniti ovlasti, vratiti im poslove koje su nekad radile i dati im nove poslove. Kada bi se županijama vratile ovlasti za izdavanje građevinskih dozvola, upravljanje pomorskim dobrom i prihodi od tih i drugih aktivnosti sigurno se danas ne bi postavljalo pitanje trebamo li zadržati županije', rekla je gradonačelnica Rimac.
Upitala je: ako razgovaramo o smanjenju javne uprave i lokalne uprave, zar se to ne bi trebalo odnositi na cijelu državu, a ne samo na jedinice regionalne i lokalne samouprave?
Podsjetimo, govoreći o razdoblju od 2011. od 2013., Institut za javne financije utvrdio je da se u županijama potrošilo 129 milijardi kuna iz državnog proračuna. Stručnjaci ovog Instituta izrazili su zabrinutost zbog činjenica
'Činjenica da 17 županija ima veće rashode od prihoda ne znači da ih sve treba ukinuti, to je samo jedan od kriterija za promišljanje o drugačijoj teritorijalnoj podjeli zemlje. No zabrinjava činjenica da čak 17 županija troši više nego što privređuje proračunu, od čega njih pet bilježi negativnu razliku veću od milijardu kuna', komentirao je Ante Bajo, jedan od autora istraživanja za Slobodnu Dalmaciju.
Imajući u vidu činjenicu da Hrvatskom zajednicom županija upravlja HDZ-ov župan Tomislav Tolušić iz Virovitičko-podravske županije, a Udrugom gradova također HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, kojemu asistiraju dvoje gradonačelnika također HDZ-ovaca (uz već spomenutu Josipu Rimac, tu je i požeški gradonačelnik Vedran Neferović) – HDZ je, čini se, u izbornoj godini krenuo u kampanju za očuvanje vlastitog županijskog ustroja zemlje. Što ne treba ni čuditi budući da najvećim brojem županija upravlja upravo ta stranka.
U sinoćnjem nastupu u emisiji 'Otvoreno' na Hrvatskoj televiziji Ivan Domagoj Milošević nedvojbeno je istaknuo kako je 'HDZ zauzeo jasan stav da nema redukcije županija, već samo općina'.
'Županije, naravno, moraju pomagati, a ne smetati. Mi smo za reformu lokalne samouprave, reformu centralne administracije. Međutim, ključna je stvar učinkovitost, nove investicije u privatnom sektoru i nova radna mjesta', Ivan Domagoj Milošević, potpredsjednik za investicije u Vladi Jadranke Kosor, no, nažalost, nismo ga zapamtili ni po jednoj pokrenutoj investiciji.
Za razliku od njega, SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić smatra da Hrvatska definitivno treba novi teritorijalni preustroj, no da je to ozbiljan posao koji traje puno dulje od četiri, pet godina. 'To nije tema za politikantske rasprave. Po mom mišljenju Hrvatska treba biti ustrojena po principu nekoliko regija. Ne znam zašto sad odjednom HDZ inzistira na županijama, možda zato što su njegov izum', rekao je Jelušić.
Stručnjak s Ekonomskog instituta Zoran Aralica smatra da Hrvatska kao država od oko 4,3 milijuna građana ima nepraktičan sustav od 450 lokalnih jedinica. 'Mnoge su loše organizirane, a ono što mi trebamo jest manji broj tih jedinica i njihova bolja organiziranost. Usitnjenost može biti dobra jedino ako inicijative idu od lokalnog prema državnom, tj. od dolje prema vrhu. U bivšem sistemu imali smo 25 općina koje su zajednički pokretale investicije. Ne znam zašto se i sada ne bi radilo isto', kazao je Aralica.
Ekonomski stručnjak i bivši visoki HDZ-ov dužnosnik Mladen Vedriš istaknuo je kako županije mogu ne biti problem, no prije nego što bilo što krenete činiti valja 'utvrditi što i kako rade, koji su njihovi ciljevi i ovlasti'. Na pitanje od čega bi u reformi lokalne uprave i samouprave krenuli Vedriš je rekao da bi trebalo paralelno sve reducirati. 'Staviti na stol sve podatke i analizirati rad općina, gradova, županija i vidjeti kako sustav funkcionira. No ključna stvar u ovoj priči jest povjerenje: tko može steći povjerenje? Na kojim osnovama i kojim programom? Više nije dovoljan sadržaj programa već i način kako ćete to ostvariti?' zaključio je Vedriš.
