Pretpostavlja se da će Vesna Pusić do jeseni, kada bi Vijeće sigurnosti moglo odlučiti iz koje će skupine zemalja UN-a biti izabran nasljednik Ban Ki-moona, osigurati podršku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović - ako to već nije učinila. S premijerom Zoranom Milanovićem o tome je razgovarala i njegova podrška nije upitna. A što u HDZ-u, potencijalnom budućem vladaru Banskih dvora, kažu o najavljenoj kandidaturi Vesne Pusić?

'Moramo biti realni, zasad to znamo samo iz medija. O nečemu što nije formalizirano ne možemo ništa ni reći, preuranjeno je za komentare. To je na razini spekulacija, a u pitanju su preozbiljne stvari', rekao je za tportal.hr Miro Kovač, međunarodni tajnik stranke.

Vesna Pusić nije prirodni neprijatelj hrvatske desnice, kako bi se moglo zaključiti iz povremenih trvenja. S vremena na vrijeme, ujedinit će ih zajednički (nad)nacionalni i politički interes, pa je tako u vrijeme vladavine premijera Ive Sanadera Vesna Pusić imenovana na odgovornu dužnost predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom. S te funkcije, koju je držala sedam godina, nije ju 2008. uspio maknuti ni tadašnji vođa najjače oporbene stranke Zoran Milanović koji je smatrao da mu šefovanje SDP-om daje za pravo predsjedati Odborom.

Izgledi Vesne Pusić da postane glavnom tajnicom UN-a za početak ovise o tome hoće li Vijeće sigurnosti odlučiti, što je gotovo sigurno, da se budući glavni tajnik bira među istočnoeuropskim kandidatima. Od pet grupa zemalja u UN-u, Istočnoeuropska skupina, koja je sa 23 članice ujedno i najmalobrojnija, jedina još nije iznjedrila čelnika te svjetske organizacije. A s obzirom na to da sjedištem na East Riveru nikada nije rukovodila ni žena, idealan scenarij predmnijeva istočnoeuropljanku na čelu UN-a. No složena kombinatorika današnje međunarodne diplomacije može prevagnuti i u korist nekog tko tek djelomično ispunjava poželjne karakteristike. 

Drugi Ki-moonov mandat istječe krajem 2016., a odluka Vijeća sigurnosti o geografskom određenju budućeg šefa UN-a mogla bi stići već najesen. Nakon te objave uslijedit će i službene potvrde svih kandidatura, a tada kreće i intenzivno lobiranje u Vijeću sigurnosti. Presudnu ulogu u eliminiranju nepoželjnih kandidata ima pet stalnih članica - Velika Britanija, Francuska, Kina, Rusija i SAD - te prolazi onaj tko osvoji najmanje osam glasova u 15-članom Vijeću. Pobjedničkog kandidata potom mora potvrditi i Opća skupština UN-a, što je puka formalnost.

Istočnoeuropski mediji naveliko pišu o pretendentima, a pojedini kandidati već su osigurali obaveznu podršku svojih matičnih zemalja. Slovenija, recimo, lobira za bivšeg predsjednikai veleposlanika pri UN-u Danila Tuerka, koji je službenu potporu svoje Vlade za kandidaturu dobio još početkom 2014. Taj iskusni diplomat bio bi, po mnogima, najsnažniji kandidat, ali mu je otegotna okolnost to što je - muškarac. Isti problem ima i još nepotvrđeni, ali vrlo ozbiljan potencijalni slovački kandidat, aktualni šef diplomacije Miroslav Lajčak s impresivnim međunarodnim backgroundom. U igri je iSrbin Vuk Jeremić, bivši predsjednik Opće skupštine UN-a, koji bi, ako i osigura potporu službenog Beograda, mogao računati jedino na potporu Rusije.

Od žena osobito visoko kotira Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a i bivša šefica bugarske diplomacije, čiju su kandidaturu izvorno podržali vladajući socijalisti, a nakon prijevremenih izbora amenovala ju je i pobjednička konzervativna koalicija. Ona je veteranka u sustavu UN-a s dobrim menadžerskim vještinama, dobitnica niza međunarodnih priznanja sa znanjem pet jezika, školovana u SAD-u (Harvard) i Rusiji (Moskovski državni institut za međunarodne odnose). Kao izvjesna kandidatkinja spominje se i litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, kojoj moskovska Pravda ovih dana pripisuje 'psihopatsku žudnju za vlašćom'. Bez potpore Rusije, ona nema nikakvih izgleda.

Kandidatura Vesna Pusić gotovo je neupitna, a iako u ovom trenutku nije favoritkinja, njezinom radu u međunarodnoj diplomaciji ne mogu se naći ozbiljne zamjerke. I njoj je najveći problem Rusija, koja je nedavno izrazila zabrinutost i šok njezinom potvrdom da u Ukrajini ratuju i hrvatski dragovoljci, pri čemu šefica hrvatske diplomacije nije dovela u pitanje zakonitost tog čina. No u kontekstu lobiranja, možda su neki potezi povučeni i na nedavnom gospodarskom hrvatsko-ruskom summitu u Moskvi, dok Vesna Pusić od ranije ima dobre kontakte s Kinom, čija je državna agencija Xinhua, za razliku od nekih vodećih zapadnih servisa, izvijestila o najavi njezine kandidature za UN. Osim toga, šefica diplomacije sigurno je ostavila sjajan dojam na domaćine prilikom nedavnog posjeta Latinskoj Americi, uključujući i one u Čileu - nestalnom članu Vijeća sigurnosti - gdje je sudjelovala na konferenciji 'Žene u vlasti i u procesu odlučivanja: izgradnja drugačijeg svijeta' u organizaciji čileanske vlade i organizacije UN Women.

Zajednička barijera svim navedenim kandidatima, osim Vuka Jeremića, jest činjenica da nijedan dosadašnji glavni tajnik nije, zbog protivljenja Rusije, biran iz države članice NATO-a, pa tako ni prvi šef UN-a Trygve Lie koji je izabran prije nego što je Norveška postala jedna od 12 suosnivačica Saveza.

Ako se, s obzirom na Ukrajinu, to i sada pokaže kao nepremostiv problem, u redu već čeka Helen Clarkšefica UNDP-a i bivša novozelandska premijerka. Clark još nije objavila kandidaturu jer bi joj to, kako procjenjuje New Zealand Tribune, priskrbilo nepotrebne komentare i kritike, prije nego što se istočnoeuropsko klupko uopće odmota. Ona računa na uspjeh i zbog činjenice da je prošlo više od tri desetljeća otkako je njezina skupina zemalja - slijedom povijesnih okolnosti Novi Zeland pripada grupi pod nazivom Zapadnoeuropska skupina s ostalim zemljama - imala glavnog tajnika UN-a, a u prilog joj ide i to što je Austrijanac Kurt Waldheim bio em muškarac, em sa sjeverne hemisfere. Plus, i Novi Zeland trenutačno drži poziciju članice Vijeća sigurnosti. Među ostalim pretendenticama, kako u Zapadnoj Europi tako i u ostatku svijeta, ističe se i aktualna čileanska predsjednica Michelle Bachelet, inače bivša izvršna direktorica organizacije UN Women.

Vukov Colić: Vesna Pusić ni u čemu ne prednjači

U današnjem policentričnom svijetu, gdje se međudržavna savezništva formiraju i izmjenjuju u ritmu godišnjih doba, ništa u visokoj diplomaciji više nije zacrtano u kamenu. Dražen Vukov Colić, bivši diplomat i nagrađivani novinar, napominje da je do izbora nasljednice ili nasljednika Ban Ki-moona ostalo relativno dosta vremena u kojemu se svašta može dogoditi - kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Komentirajući najavljenu kandidaturu Vesne Pusić, kaže da se radi o 'dobrim željama koje je nemoguće staviti u bilo kakav okvir bilo kakvog očekivanog postupka'. Vukov Colić navodi da Hrvatska nema idealne odnose sa susjedima, a prema njegovim saznanjima, jedini čovjek u međunarodnoj politici koji beskompromisno podupire Vesnu Pusić  švedski je ministar vanjskih poslova Carl Bildt. 

'Bilo bi primljeno sa simpatijama da bude žena, ali Vesna Pusić dosad nije pokazala baš ništa što bi joj davalo prednost u odnosu na protukandidatkinje iz Istočne Europe', zaključuje Vukov Colić.