Proteklih godina cyber kriminal doživio je neslućeni rast, a šteta koju taj visokosofisticirani oblik kriminala nanosi svjetskom gospodarstvu mjeri se u milijardama dolara, pa ga mnogi stručnjaci stavljaju uz bok kriminalu povezanom s trgovinom drogom. Hrvatska i njezini građani također nisu imuni na nove oblike kriminala koji raste tri puta brže od opće stope rasta kriminala pa je samo prošle godine zabilježeno čak 1200 kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminala, kazala je u razgovoru za tportal Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet pri MUP-u RH
Upravo stoga najmlađi odjel MUP-a počeo je od svog osnutka krajem 2012. godine vrlo ozbiljno pristupati suzbijanju tog oblika kriminala koji je, prema kazivanju voditeljice odjela, iz dana u dan sve sofisticiraniji, a opseg posla je sve veći. Koliko je, pak, taj oblik kriminaliteta 'uzeo maha', govori i činjenica da je odjel nedavno na kriminalističkoj obradi imao slučaj 12-godišnjaka koji je neovlašteno ušao u web sučelje jedne privatne tvrtke, no srećom nije počinio nikakvu materijalnu štetu, htijući se samo dokazati sebi i u društvu vršnjaka.
Opseg posla ovog odjela je vrlo širok. 'Odjel sustavno analizira, prati i izučava fenomenološki i etiološki aspekt kaznenih djela računalnog kriminaliteta te predlaže rješenja na planu podizanja razine učinkovitosti rada u suzbijanju kibernetičkog kriminaliteta, neposredno provodi složena kriminalistička istraživanja u području kaznenih djela počinjenih na štetu i pomoću računalnih sustava i mreža, obavlja forenzičku analizu i nadzor interneta, pruža specijaliziranu potporu drugim ustrojstvenim jedinicama policije, surađuje s tijelima državne uprave i pravnim osobama, policijama drugih zemalja i međunarodnim institucijama u svom djelokrugu rada. Uz to, sudjeluje u planiranju i izradi programa obuke policijskih službenika u čijem je djelokrugu rada problematika kibernetičkog kriminaliteta, sudjeluje u izradi normativnih akata, izvješća i ostalih stručnih materijala iz područja kibernetičkog kriminaliteta te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga rada', objasnila nam je voditeljica Odjela, napomenuvši kako je jedan od njihovih glavnih prioriteta osnaživanje otkrivanja kaznenih djela iz domene kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva. Stoga je prošle godine usvojen strateški plan koji bi trebao biti realiziran do kraja iduće godine u kojem će MUP RH u skladu s odredbama Europske unije, slijediti trendove po pitanju raznih međunarodnih konferencija, seminara i radionica za djelatnike državnih institucija nadležnih za provedbu prava intelektualnog vlasništva.
'MUP se u domeni zaštite intelektualnog vlasništva bavi sprječavanjem i kriminalističkim istraživanjem kaznenih djela na štetu intelektualnog vlasništva, odnosno, ima represivnu funkciju. Međutim, u tome ne sudjelujemo sami, već u aktivnostima s drugim državnim tijelima. Iako ljudi misle da to ne utječe na njihovu kvalitetu života, to je itekako ozbiljan problem. Tim se kaznenim djelima, naime, generira izuzetno velika protupravna materijalna imovinska korist, a samim time negativno utječe na gospodarstvo i zapošljavanje', istaknula je Posavec.
KAKO SE ZAŠTITITI NA INTERNETU?
Pored toga, krivotvoreni proizvodi štetni su za zdravlje i mogu uzrokovati ozbiljne probleme, pa čak i smrt, a svijest naših građana, naglasila je voditeljica odjela, još uvijek nije na dovoljno visokoj razini kako bi mogli shvatiti težinu prava intelektualnog vlasništva. Napomenula je da smo po tom pitanju u odnosu na neke europske zemlje, na donjoj trećini ljestvice, iako se pozitivni pomaci naziru u sferi piratstva. Iako ljudi koji kupuju takve stvari nisu počinitelji kaznenih djela, istaknula je stručnjakinja, treba utjecati na njihovu svijest da ne uzimaju krivotvorine jer na taj način pomažu počiniteljima kaznenih djela.
U MUP-u su posebno zabrinuti činjenicom da Hrvati sve više koriste internet za kupovinu ili društvene mreže, a pritom nisu svjesni da je potrebno samozaštiti se prilikom ostavljanja podataka na internetu.
'Svaki takav podatak ostavlja svoj trag i moguće ga je otkriti, doći do njega i samim tim zlouporabiti, pa stoga valja paziti kome i kako ostavljamo podatke o bankovnim i kreditnim karticama', upozorava Posavec, naglasivši da policija može temeljem IP adrese računala doći do počinitelja kaznenog djela, no za to trebaju određene zakonske pretpostavke, ali i vrijeme kao vrlo bitan faktor. Pritom, upozorava cyber stručnjakinja, valja imati na umu krađu identiteta kao kaznenog djela kojeg u našem zakonu još uvijek nema.
Korisnici društvenih mreža, naime, sve češće ostavljaju osobne podatke o svemu, a profili se ostavljaju otvoreni i podaci se vrlo često zlouporabljuju, otvaraju profile s istim imenima i neprimjerenim sadržajima, a često traže i posudbu novca, na što olako nasjedaju lakovjerni te prepredenim varalicama daju na uvid brojeve bankovnih računa koje oni zatim začas 'počiste'.
'Takvo kriminalno ponašanje se podvodi pod kazneno djelo neovlaštene uporabe osobnih podataka, pri čemu se u EU, ali i u cijelom svijetu bilježi trend porasta tih kaznenih djela. Svake godine imamo pedesetak takvih slučajeva, a na udaru su i javne osobe, osobito one s estrade', kazala nam je.
PROFIL CYBER-KRIMINALCA
Zanimao nas je i profil tih hakera. Prema riječima Kristine Posavec, profili cyber kriminalaca mogu biti različiti, od maloljetnih računalnih genijalaca željnih dokazivanja, suvremenih 'dobročinitelja' koji se navodno bore za više ciljeve do cyber terorista, profesionalnih hakera te bivših i sadašnjih zaposlenika koju napadaju svoju organizaciju, a koji ujedno rade i najveću štetu te predstavljaju veliki problem jer imaju uvid u sigurnosni sustav organizacije te određenu razinu pristupa.
U Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, raširen je ilegalni BitTorrent, odnosno protokol za dijeljenje i razmjenu datoteka i programa pomoću kojega možemo skidati ili postavljati sadržaje s interneta poput filmova i glazbe. No naša je policija tu u nezavidnom položaju, priznaje Posavec, navodeći kako problem leži u tome što se serveri putem kojih se te datoteke dijele obično nalaze u teško dostupnim zemljama, pa je piratima teško ući u trag.
'U sivoj zoni torrenta, nažalost, nemamo ingerencije jer se serveri ne nalaze u Hrvatskoj, pa stoga još nitko nije odgovarao, ali u na tom području jačamo naše djelovanje, osobito s radnim skupinama povezanima sa zaštitom vlasničkih prava. Uz to, ta vrsta kibernetičkog kriminala zakonski je formulirana kao prekršaj, ako materijalna šteta ili protupravna imovinska korist nije veća od 60.000 kuna', naglasila je cyber policajka.
Ono što posebno zabrinjava jest da kibernetički kriminal podrazumijeva pedofiliju i razne prijetnje na štetu djece i maloljetnika, na što je MUP-ov odjel spreman.
'Djeca su posebno ranjiva i do sada smo uspješno sudjelovali u više međunarodnih akcija; tu smo se, nažalost, možda najbrže uključili. Mi smo novi odjel, a dječjom računalnom pornografijom se primarno bavi Odjel maloljetničke delinkvencije i tu ne mogu dati konkretne podatke, ali im pružamo tehničku i stručnu pomoć kako bi se smanjio broj takvih djela', navela nam je voditeljica odjela, zaključivši kako djecu treba upozoravati na prijetnje od najmlađe dobi i to kroz radionice u kojima se već u vrtićkom uzrastu uči kako se pažljivo i odgovorno ponašati na internetu, za razliku od spomenutog 12-godišnjaka kojeg bi voditeljica odjela u šali zbog njegovih računalnih znanja, ali i manjka ljudi i opsega posla, vrlo rado s godinama voljela vidjeti kao pripadnika Odjela visokotehnološkog kriminaliteta.
