U zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića održana je tribina naziva 'Novinarstvo osamdesetih: Tjednik Danas' na kojoj su sudjelovala trojica glavnih urednika tog ugašenog političkog lista, Dražen Vukov Colić, Mirko Galić te Mladen Maloča, dok je tribinu vodio nekadašnji novinar Danasa Željko Ivanković
U uvodnom predstavljanju vrlo posjećene tribine kojoj je nazočio i generalni direktor HRT-a Goran Radman, Ivanković je istaknuo da je tjednik Danas stekao slavu i utjecaj prije svega zahvaljujući zahtjevima za reformom političkog i društvenog sustava te afirmacijom pluralizma i tolerancije, dok su se u isto vrijeme ostali mediji orijentirali na promidžbu potrošačke kulture.
Ivanković je također na početku naglasio da povod toj tribini nije nedavna izložba o 80-im godinama u čijem katalogu, uzgred rečeno, tjednik Danas nije ni spomenut, kao što je taj važan tjednik, ugašen 1992. godine, i danas zanemaren, nego pitanje trebaju li hrvatskom društvu korisna iskustva tjednika koji se prodavao u danas nedostižnoj nakladi od 200.000 primjeraka.
Nekadašnji glavni urednik tjednika Dražen Vukov Colić istaknuo je da je Danasu vrata otvorio legendarni Vjesnik u srijedu te da su oba lista podjednako proglašavana 'proustaškim i prounitarističkim'. Vukov Colić je ocijenio da je Vjesnik u srijedu ugašen zbog Hrvatskog proljeća, a Danas zbog istine koju je pisao o privatizacijskim pljačkama i podjeli Bosne.
'Hrvatska politika nikada nije mogla probaviti velike hrvatske novine, osobito ne one koje su preispitivale sve strukturalne grijehe društva', istaknuo je Vukov Colić, zaključivši kako je novinarstvo koje je gajio tjednik Danas, najpotrebnije danas.
Njegov kolega i glavni urednik Danasa od 1985. godine Mirko Galić kazao je da je tjednik nastao i ugašen u razdoblju dviju smrti, Josipa Broza Tita i Jugoslavije, a prema njegovim riječima, 'prvi je prepoznao iskru nacionalizma koju je zapalio Slobodan Milošević i predvidio najstrašniji scenarij kojem smo naposljetku bili i svjedoci'.
Galić, u čije vrijeme urednikovanja je prodaja porasla s 35.000 do 200.000 primjeraka, istakuno je da je priznati tjedni list gajio slobodu mišljenja, pluralizam i profesionalnost dotad neviđenu na novinarskoj sceni bivše države te da je biti suradnikom tog tjednika značilo poštovanje među kolegama, čitateljima, pa i izvan granica države gdje se Danas smatrao poludisidentskim tjednikom.
Posljednji urednik tjednog lista Mladen Maloča naglasio je kako je Danas 'nepravedno zapostavljen, iako je proživio svu agoniju sustava kojeg je svojim analitičkim pristupom i prokazao', zaključivši da ne postoji vrijeme u kojem tjednik poput ugašenog Danasa nije potreban.
