Nakon što je Kolinda Grabar Kitarović u Jasenovac kao svog izaslanika poslala poznatog filmaša Branka Lustiga, na Bleiburg šalje javnosti manje poznatu Brunu Esih. Riječ je o profesorici filozofije i kroatologije koja se, kako kaže za tportal, 15 godina bavi 'istraživanjem stradanja hrvatskog naroda krajem Drugog svjetskog rata i u godinama koje su uslijedile'
Bruna Esih će umjesto predsjednice, koja je Bleiburg mimo protokola službenog obilježavanja tragedije posjetila jučer, na službenoj komemoraciji na Blajburškom polju u subotu biti posebna izaslanica Kolinde Grabar Kitarović.
'Ne moram isticati da mi je ukazana iznimna čast koja je povezana s odgovornošću koju imam. Mislim da je predsjednica svojim izborom dala podršku meni i mom 15-godišnjem radu na proučavanju stradanja hrvatskog naroda', kazala je Esih za tportal i dodala da je Grabar Kitarović ovim potezom pokazala nužnost utvrđivanja povijesnih činjenica 'bez obzira odgovarale nam one ili ne'.
S Grabar Kitarović je jučer bila na Bleiburgu, na kojem su se, kaže Esih, kratko zadržale. Predsjednica je potom obišla ostala mjesta stradanja.
Ova asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, koautorica knjige 'Čuvari bleiburške uspomene' s Josipom Jurčevićem i Božom Vukušićem, a bavila se i istraživanjima zločina Udbe, ujedno je predsjednica udruge Hrvatski križni put. 'Naš rad temelji se na stručno-znanstvenom pristupu te putem izvorne građe želimo eliminirati pokušaj nametanja ideološke interpretacije povijesti', pojasnila je.
Žali se kako u tome procesu nedostaje institucionalna podrška najvišeg državnog vrha. 'Utvrđivanje žrtava je najveći dug prema tim žrtvama i bilo kakav preduvjet za nacionalnu konsolidaciju. Svatko od nas ima pravo na svoju memoriju, no povijesna istina je nužna', kaže Esih.
Na pitanje je li tijekom svog znanstvenog istraživanja došla do točne brojke stradalih na Bleiburgu i Križnom putu, kaže da ne bi izlazila s brojkama. Napominje tek da je na nedavno održanom okruglom stolu, u organizaciji udruge kojoj je na čelu, demograf Stjepan Šterc iznio najnovije podatke, na temelju preciznih demografskih pokazatelja, koji govore o mogućih gotovo 500 tisuća žrtava.