'Nije dobro da obitelji koje su u sustavu socijalne skrbi, a koriste novčanu pomoć, dugo vremena budu i u sustavu prehrane u pučkim kuhinjama, jer tako daju loš primjer svojoj djeci', smatra Štefica Karačić, socijalna radnica iz Doma za starije i nemoćne osobe Centar, koja nam je objasnila jesu li istinite priče o zlouporabi pučkih kuhinja i koliko se broj korisnika socijalne skrbi mijenjao u posljednjih nekoliko godina
Prema podacima Centra za socijalnu skrb, u Zagrebu postoje četiri blagovaonice u kojima je osigurana prehrana za korisnike pučke kuhinje i to na sljedećim lokacijama: Branimirova ulica 35, Cerska 3, Alfirevićeva 6 i u ona u sklopu Termičkog bloka Kosnica.
Broj korisnika svakim danom sve veći
Ljudi postaju korisnicima pučkih kuhinja iz različitih razloga, a najčešće je riječ o osobama s društvenih margina poput samaca, beskućnika, invalida ili kronično bolesnih osoba. 'Broj korisnika u sustavu socijalne skrbi se, nažalost, stalno povećava, generira ih aktualna ekonomska kriza, gospodarska situacija u zemlji, a njihova financijska situacija ili trenutni socijalni status im ne osiguravaju normalnu prehranu', kaže Karačić. Osim što broj korisnika raste iz dana u dan povećan je i broj pučkih kuhinja.
'Ima povećanja broja pučkih kuhinja i to zato što se radi na tome da usluga bude dostupnija svima. Zato se otvaraju nove lokacije u manjim lokalnim zajednicama', tvrdi Karačić.
Kako su nam rekli iz Centra za socijalnu skrb, pravo prehrane u pučkim kuhinjama osigurava Grad Zagreb, a to pravo mogu koristiti korisnici zajamčene minimalne naknade.
'Pučke kuhinje koje organizira i vodi lokalna samouprava funkcioniraju tako da se korisnici primaju na temelju uputnica za socijalnu skrb koje se dodjeljuju procjenom njihovih potreba. S druge strane, postoje pučke kuhinje koje vode vjerske organizacije (Sv. Antun Padovanski, Samostan Misionarke ljubavi-sestre Marije Terezije) gdje korisnici mogu doći bez ikakve dokumentacije i dobiti topli obrok', objašnjava socijalna radnica.
Sve počinje u Centru za socijalnu skrb
Pojedincima ili obiteljima koje postanu korisnici socijalne pomoći, prva je adresa Centar za socijalnu skrb.
'Postupak započinje tako da Centar radi pravu procjenu potreba korisnika na temelju koje se planiraju daljnje intervencije. Obavlja se kompletna provjera kako bi se vidjela osnovanost zahtjeva za novčanom pomoći, a zatim se korisnika, ako se on s tim slaže, upućuje u pučku kuhinju. Za dobivanje obroka potrebna im je uputnica koju im dodjeljuje Centar za socijalnu skrb, a koja može vrijediti od mjesec dana, šest mjeseci na dalje. Jedan dio korisnika, posebno obitelji s veći brojem članova, mjesečno dobiva pakete hrane koji su pomoć manjeg opsega, pa se i manji broj ljudi odlučuje za tu prehranu', objašnjava Karačić.
Socijalna radnica smatra kako nije prihvatljivo da obitelji koje primaju novčanu pomoć budu duže vrijeme i korisnici prehrane u pučkoj kuhinji, jer tako svojoj djeci pokazuju kako je pravilno hranu nositi iz pučkih kuhinja, a ne je doma pripremati.
Zlouporabe nema u većoj mjeri
Iako se nerijetko pred pučkim kuhinjama vide najnoviji automobili, Karačić smatra da mediji previše 'napuhuju' takve situacije. 'Takvi su slučajevi interesantni javnosti i u takvim se situacijama, kada se ukaže na konkretan problem, cijela javnost postavi se kritički prema korisnicima pučkih kuhinja. Kao osoba koja je 20 godina radila u Centru za socijalnu skrb, tvrdim da zlouporabe nisu tog opsega kako se to prezentira u javnosti', smatra socijalna radnica.
Iako i društvo može dosta učiniti kako bi se broj korisnika pučkih kuhinja smanjio, Karačić smatra da je najbitnije mijenjati sustav. 'Trebao bi se mijenjati način pomoći korisnicima, jer bi pučka kuhinja trebala biti namijenjena onima koji zaista nemaju mogućnosti i uvjeta skuhati si ručak zbog svoje trenutne situacije ili zdravstvenog stanja. Nije potrebno ukidanje, nego promjena načina dodjele pomoći', zaključuje Karačić.
