Od šest usvojenih zaključaka, koji su poslani u Sabor na raspravu i usvajanje, vlast i oporba složili su se tek oko jednog, onog kojim se obvezuje Hrvatska narodna banka (HNB) da dostavi izvješće o problematici zaduženja građana kreditima u švicarskim francima, kao i prijedlog mjera za olakšavanje pozicije dužnika. Preostalih pet zaključaka SDP-ova većina izglasala je samostalno, dok je oporba bila suzdržana.

'Vidjelo se da SDP i HDZ nisu suglasni i išlo se za tim da vuk bude sit, a ovce na broju. Iz tih zaključaka nije vidljivo ništa konkretno. Danas se nije ništa dogodilo, prisustvovali smo jednoj priredbi za javnost da se vidi da Sabor nešto radi, da saborski Odbor brine o tome. To neće riješiti ništa dužnicima u švicarskim francima, ovdje nedostaje političke volje. Jasno je da Hrvatska treba novu vladu da riješi političko pitanje.

To je najveća institucija u Hrvatskoj, a oni nisu senzibilizirani za taj problem, tu se stranački razgovara, pokušavaju se zaraditi politički bodovi i nema rješenja, jedino što bi moglo biti iznenađenje je da banke dođu sa smislenim prijedlogom koji bi mogao biti podloga za nagodbu s Udrugom Franak, a prije svega to je vezano za jedan kompromisni devizni tečaj i ništa drugo nije prihvatljivo. To je najjednostavnije rješenje i tu bi se mogao podijeliti teret ovog pitanja', kazao je nakon sjednice Ivan Lovrinović, savjetnik i vanjski član Udruge Franak.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banka, nije bio od izjava, tek je kratko poručio da je u raspravi sve rečeno i da je iz zaključaka sve jasno.

Već na samom startu rasprave bilo je jasno da će se svatko držati svoje pozicije, a kada su svi dobili po deset minuta za iznošenje svog viđenja stvari, Lovrinović je Josipu Leki, predsjedniku Sabora na čiju je inicijativu sjednica održana, kazao kako je očito da Sabor smatra da tema ili nije važna ili je riječ o priredbi za medije kad je dano samo deset minuta da se tako kompleksan problem iznese.

Tijekom izlaganja napao je HNB da ne radi svoj posao regulatora, odnos banaka i dužnika nazvao je gorim od lihvarskog te je zatražio da se na izvanrednoj sjednici sabora članovi Franka obrate svim saborskim zastupnicima kako bi ih upoznali s problemom, na što mu je predsjednik Odbora Srđan Gjurković (HNS) pojasnio da to nije moguće.

Bohaček je kazao da je HNB još u siječnju predložio određena rješenja te da su banke zbog mjera koje su do sada donesene, ostale bez milijardu kuna. Uz to, naveo je da su banke donosile niz pojedinačnih mjera, od konverzija do reprograma kredita. Iz izlaganja Vedrana Šošića, viceguvernera HNB-a, dalo se zaključiti da HNB pere ruke od bilo kakve odgovornosti, uz tvrdnju da su mjere koje su donesene u Hrvatskoj, bez presedana.

Istupe Bohačeka i Šošića Lovrinović je nazvao 'mudrovanjem oko obračuna kamata, tehničkim pitanjima koja nisu bitna i od kojih dužnike samo može zaboljeti glava'.

'Ovo je bila rasprava ispod svake razine da se ponudi pravo rješenje, a neki članovi odbora čak su i spavali', kazao je Lovrinović.

Goran Marić (HDZ) smatra da je HNB dopustio kockarski pristup u odnosu u kojem je jedan igrač jači od drugog. Istaknuo je nužnost dobivanja relevantnih podataka od HNB-a, ali i formiranja istražnog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi sve činjenice.
'Bez toga sve će ostati na deklarativnoj razini', drži Marić.

Da je povjerenstvo dobra ideja, smatra i Lovrinović koji je izrazio žaljenje što njegov prijedlog nije usvojen.

Ivo Jelušić (SDP) smatra kako je sukob između banaka i dužnika sukob jakih i slabijih, a on je, prema vlastitom priznanju, uvijek na strani slabijih.

Imamo presude Trgovačkog i Vrhovnog suda. Bilo bi dobro da banke ponude adekvatno rješenje kako se ne bi išlo u pojedinačne tužbe. Banke nisu ponudile ništa osim da kredite koji su nenaplativi, prebace na javni sektor. Treba doći do pravičnog i pravno utemeljenog rješenja', kazao je Jelušić.

Ivan Šuker (HDZ) misli da treba dati odgovore na dva ključna pitanja; koliko je prije krize bio vrijedan stan od 60 m2 kupljen kreditom u euru, švicarcu i kunama, kako bi se točno znalo koliko taj stan treba platiti i jesu li banke izgubile očekivanu dobit i novac od tečaja, odnosno, jesu li kupile švicarski franak ili je to samo bilančno prikazano.

Prije usvajanja zaključaka Gjurković je dodao da bi radna tijela zainteresiranih strana ponovno trebala sjesti za stol, naći rješenje tako da daju podatke i naprave simulacije.

'Ne možemo donositi rješenja bez simulacija', zaključio je Gjurković naglasivši da ponuđena rješenja ne smiju u podređeni položaj dovesti vlasnike kredita u eurima i kunama, ali ni ugroziti stabilnost financijskog sektora.