Vladimir Šeks, aktualni posebni savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja koji je prije 24 godine prilikom proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske obnašao dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora, a i kreator je hrvatskog Ustava, povodom Dana državnosti u razgovoru za tportal kaže da je tada na dnevnom redu hrvatske povijesti bilo stvaranje hrvatske države, izlazak iz jugoslavenskog okvira i stvaranje slobodne, demokratske, suverene i neovisne hrvatske države i taj strateški cilj hrvatskog naroda i hrvatske države je ostvaren
Šeks naglašava da je to najviša vrijednost toga 25. lipnja, kada je Hrvatski sabor donio odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske. 'A kasniji tijek i hod Hrvatske kada je stvorena čvrsta hrvatska zgrada, hrvatska država – našao se pred brojnim iskušenjima u kojima se nalazi i danas, kada treba ostvariti onaj drugi temeljni cilj hrvatske politike; ne samo hrvatsku državu, nego i kvalitetu te hrvatske države', kazao je za tportal čovjek koji je od osamostaljena u samom vrhu hrvatske politike.
To je, napominje, duga staza i proces oživotvorenja Hrvatske kao države socijalne pravde i zakonitosti.
'Sada se Hrvatska nalazi u situaciji kada je ispunila svoje strateške ciljeve: ostvarenje hrvatske državnosti, ulazak u Europsku uniju i NATO, gdje ima zaštitu kolektivne sigurnosti od svakih budućih vanjskopolitičkih ugroza i na dnevnom redu je ono što život znači - povećanje radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti', poručio je Šeks, aktivni sudionik procesa stvaranja hrvatske države.
Ipak, nije se Dan državnosti oduvijek slavio 26. lipnja, u početku se rođendan hrvatske države proslavljao 30. svibnja.
Za Šeksa je promjena datuma Dana državnosti jedna žalosna i nesretna zbrka. 'Hrvatski narod je i u domovini i u svijetu prihvatio 30. svibnja kao dan hrvatske državnosti, dan kada se prvi put u sveukupnoj hrvatskoj povijesti konstituirao jedan demokratski izabran hrvatski sabor. Na žalost, 2000. i 2001. godine došlo je do stvaranja jedne strahovite zbrke kada je umjesto 30. svibnja kao Dana državnosti, koji je bio jednodušno prihvaćen, odlukom tadašnje vladajuća koalicije došlo do promjene obilježavanja Dana državnosti', kaže Šeks.
Tadašnja koalicija stranaka SDP, HSLS, HSS, HNS i IDS, prisjeća se Šeks, odredila je da 30. svibnja postaje spomendan Hrvatskoga sabora, a Dan državnosti je prebacila za 25. lipnja. Još su, napominje, uveli da je Dan nezavisnosti 8. listopada, a 5. kolovoza Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja. 'Tu je nastao jedan tragičan košmar', misli savjetnik predsjednice Republike.
I među narodom se osjeti da Dan državnosti ne doživljava više način na koji bi trebao. Malo je istaknutih nacionalnih zastava po kućama kada se proslavlja Dan državnosti, a nema ni neke velike nacionalne proslave koja bi osnažila osjećaj nacionalnog ponosa i pripadnosti.
'Mislim da će se trebati uvesti jedan temeljni nacionalni praznik kao što ga imaju brojne zemlje poput SAD-a i Francuske i vratiti se 30. svibnju kao Danu i državnosti i neovisnosti. Dakle, jedan dan koji bi sadržavao sve glavne značajke bitne za hrvatsku povijest – za državnost, za neovisnost, za suverenost. Ostali dani mogu biti određeni spomendani. Dakle, taj 30. svibnja trebao bi biti Dan državnosti, a 25. lipnja i 8. listopada neka se spoje u jedan dan – Dan neovisnosti', misli Šeks koji zaključuje da će se jednom morati uvesti red u kalendar blagdana.
