Zasigurno se sjećate legendarne serije 'Gruntovačni' i epizode u kojoj je Dudek kako bi popravio kućni budžet, prihvatio posao raketara koji štiti selo od protugradnih oblaka. No kada je trebao ispaliti prvu raketu, Dudek je 'ispalio' u svojem stilu 'Raketa na bogeca? Ne bum se ja time bavil'. Udrugu hrvatskih raketara, pak, ovih dana ne brinu moralno-etičke i vjerske dvojbe, već strah zbog najave Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je najavio da će ukinuti dosadašnji sustav obrane od tuče
'Iako ravnatelj Zavoda Ivan Čačić otvoreno najavljuje kako će iduće godine ugasiti raketnu obranu od tuče, istovremeno je Zavod napravio istraživanje koje je pokazalo da se za svaku uloženu kunu smanjuje šteta od tuče za 20 kuna', kazala je predsjednica Udruge raketara Hrvatske Danica Habulin. Predsjednica udruge zabrinuta je najavama, osobito stoga što, kako kaže, za nabavku raketa nema novca, dok se istovremeno obnavlja građevinska infrastruktura posredstvom brojnih privatnih tvrtki na lansirnim postajama.
'Nije nam jasno zašto se ulaže novac u sustav, a prijeti nam ukidanje jer nam iz Državnog hidrometeorološkog zavoda stalno govore kako je sadašnji sustav s protugradnim raketama i prizemnim generatorima neučinkovit te kako bi se poljoprivrednici trebali više oslanjati na osiguravajuća društva koja ponekad ne žele preuzeti rizik osiguranja, a i sami seljaci se baš i ne mogu pohvaliti kako imaju novac za osiguranje', rekla je Habulin. Upravo su, dodala je, raketari jedina nada poljoprivrednicima da ne ostanu bez svega.
Ako im tuča uništi usjeve, onda bijes iskale na nama', kaže predsjednica udruge koja protugradnim raketama već 40 godina uništava prijetnje seljacima s neba. Uz to, raketari se žale i na činjenicu kako se iz državnog proračuna previše troši na uređenje lansirnih postaja i prostora za skladištenje raketa, dok bi se, prema njihovom mišljenju, za taj novac moglo nabaviti više raketa. Pored toga, problem je i pogranično područje uz Sloveniju jer se iz Zagorja ne smije pucati u slovensko nebo, a kada se tučonosni oblaci pojave na ulasku u Hrvatsku, za ispaljivanje je već kasno.
Naime, kilometar od granice pripada nebranjenoj zoni za djelovanje raketama, već se djeluje isključivo s prizemnim generatorima pa stoga rubni dijelovi uz granicu najčešće i stradaju od tuče. No ni tu nije kraj mukama raketara. Nakon svake akcije, kazala je predsjednica udruge, lansirne rampe ostaju prazne pa ekipe radarskih centara moraju žurno napraviti popunu iz centralnog skladišta. Tako troše tisuće nepotrebnih kilometara, a novac se, umjesto u rakete, troši u benzin.
'Netko bi se u ovoj državi doista trebao zapitati na što se troši novac poreznih obveznika, dok istovremeno nemamo ono osnovno', zaključila je Habulin koja već godinu i pol čeka odgovore na pisma upućena ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini te ministru zaštite prirode i okoliša Mihaelu Zmajloviću koji je prihvatio stav DHMZ-a za ukidanjem raketne obrane od tuče, čime je, prema riječima predsjednice udruge, 'postao nesvjesni sudionik zataškavanja niza nepravilnosti u poslovanju DHMZ-a proteklih godina'.
Raketari su, kaže predsjednica Habulin, strpljivi i očekuju adekvatnu reakciju nadležnih ministarstava. Iz DHMZ-a, pak, poručuju kako o ukidanju dosadašnjeg sustava obrane od tuče raketama i prizemnim generatorima ovisi mnogo faktora, ponajviše o procjeni je li sustav zapravo isplativ te s koliko se novca takav sustav može financirati. Velimir Osman, voditelj Službe za praćenje i ublažavanje šteta od tuče DHMZ-a, u više je navrata odbacio optužbe raketara kako ih zavod plaši gašenjem, te je napomenuo kako zapravo Udruga raketara već 15 godina straši seljake kako će se ukinuti obrana od tuče raketama i prizemnim generatorima te je zaključio da će se idućih godina raditi po starom, nakon čega će se donijeti konačna odluka hoće li zagorski raketari i nadalje ispaljivati projektile u nebo.
