Podsjetimo, stara biografija počinjala je ovako: 'Potječem iz skromnog mjesta Lubarska na Grobniku, u zaleđu Rijeke, u kojoj sam i rođena 1968. Tata je želio sina i zbog toga nije pripremio žensko ime. Mama mi je iz inata dala ime Kolinda, po pjesmi koju je pjevušio dok ju je vozio na putu do bolnice.'

Ipak, najzapaženiji dio te biografije, koju je sama predsjednica Kolinda Grabar Kitarović napisala kad je preuzela dužnost, bio je pastoralni opis sretnog djetinjstva.

'Bila sam dijete prirode. Vješto se penjala po stablima, kopala zemunice, trčala po pustim poljima dok je vjetar šibao moje lice, uvijek zarumenjeno od sunca ili vjetra. Pomalo dječački mogla sam se popeti na svako stablo, ljuljajući se nad bistrinom Rječine, puštajući se bez straha u hladnu, duboku vodu, izranjajući i hvatajući zrak u plućima i plavetnilo neba u oku. Odrastala sam u toj slobodi prostora, pjevu ptica, šumu vjetra i beskraju neba. Užasavala sam se jedino poskoka i koprive. Često sam upadala u grmlje kopriva, vidajući plikove, a i susreti s poskocima nisu bili rijetki, no na sreću uvijek su završavali dobro. Uvijek sam instinktivno znala kako se ponašati u blizini zmija', napisala je predsjednica.

Obrazovanje i karijera u fokusu

U novoj službenoj biografijinema više tih elemenata osobne pripovijesti, već je pisana prema svim pravilima službenog, profesionalnog političkog životopisa. Navodi se kako je Kolinda Grabar Kitarović izabrana za predsjednicu Republike Hrvatske 11. siječnja 2015, da je rođena 29. travnja 1968. u Rijeci, u kojoj je pohađala osnovnu školu, a srednju školu završila je u Los Alamosu u Sjedinjenim Američkim Državama.

'Godine 1993. diplomira engleski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a osim toga usavršava se u području portugalskog jezika. Naredne godine u Beču završava Diplomatsku akademiju, a 2000. stječe akademski naziv magistre međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 2002. do 2003. boravi na Sveučilištu George Washington u Sjedinjenim Američkim Državama kao dobitnica Fulbrightove stipendije za preddoktorsko istraživanje iz međunarodnih odnosa i sigurnosne politike. U to vrijeme dodijeljena joj je predsjednikova medalja za znanstveni, društveni i politički rad. Dobitnica je i stipendije Lukšić za usavršavanje u području upravljanja u visokim strukturama vlasti na Kennedy School of Government Sveučilišta Harvard u Sjedinjenim Američkim Državama 2009', ističe predsjednica u novoj službenoj biografiji.

Navodi se i kako je karijeru započela 1992. u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a 1993. prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova u kojem obavlja razne dužnosti.

Kako je 'nestao' HDZ

U studenom 2003. izabrana je u Hrvatski sabor u 7. izbornoj jedinici te iste godine postaje i ministrica europskih integracija, a potom 2005. ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Na toj dužnosti, na kojoj je vodila i državno izaslanstvo za pregovore o pristupanju Europskoj uniji, ostaje do 2008, kad postaje veleposlanica RH u SAD-u.

'Na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. i na toj dužnosti ostaje do 2014, kao prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika i najviše rangirana žena u NATO-u.

Udana je i majka dvoje djece. Tečno govori engleski, španjolski i portugalski jezik te se služi talijanskim, francuskim i njemačkim jezikom', stoji u biografiji prve hrvatske predsjednice.

U staroj varijanti biografije napisala je kako beskrajno voli svoju obitelj – supruga Jakova te svoju djecu Katarinu i Luku.

'Obitelj je uvijek na prvom mjestu, i kada govorim o svojim najbližima, ali i u kontekstu društvenih vrijednosti. Ona je temelj svega! U svoju djecu ulažem iznimno puno ljubavi i truda. Unatoč svim njihovim ili mojim životnim ambicijama, najvažnije je da sazriju u odgovorne, tolerantne i dobre ljude', poručivala je šefica države.

U novoj biografiji ne spominje članstvo u HDZ-u, stranci koju je morala napustiti zbog preuzimanja najviše državne dužnosti, a u staroj je o tome zapisala kako je uvijek bila spremna 'pridonositi boljem radu svoje stranke i zalagati se za zajedničke vrijednosti'.

'Od svojih tadašnjih uvjerenja nisam nikada odustala, a u iste vrijednosti ulažem i danas: domovina i obitelj koje stoje u njenim temeljima, moj su životni odabir. U dobru i zlu - od njih se ne mogu i ne želim rastati', navodila je predsjednica tada, ali iste vrijednosti ističe i danas u gotovo svakom javnom nastupu.