Hrvatska kontrola zračne plovidbe jedan je od najvećih generatora kašnjenja u zračnom prometu u Europi. Kašnjenja su porasla s 8000 na 96.000 minuta u mjesec dana, a uprava kontrole leta i sindikati u svađi su oko obnavljanja kolektivnog ugovora koji istječe ove godine. Situacija je eskalirala, pa je stvari u svoje ruke odlučio uzeti Joe Sultana, 'network manager' Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe
Jedan od čelnika Eurocontrola jučer je iznenada došao u Zagreb kako bi otklonio poremećaje u zračnom prometu regije koja se naziva SouthEast Axis, a u kojoj djeluje i hrvatska oblasna kontrola leta.
Sultana je, kako neslužbeno doznajemo, pokušao moderirati između Uprave i Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja kako bi se iznašlo rješenje za probleme u zakašnjelim pregovorima o novom kolektivnom ugovoru, zbog kojeg su kontrolori pod dodatnim stresom.
Hrvatski problem postao - europski problem
Činjenica da Uprava već dulje vrijeme ne pronalazi način da dogovori rješenje s kontrolorima postala je ovim sastankom i službeno problem koji nadilazi okvire Hrvatske.
Kako doznajemo od predsjednice Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja Nataše Sumirat Adikusumah, Sultanov posjet bio je iznenadan te je razgovor s Upravom i njom kao predstavnikom sindikata potrajao nekoliko sati.
'Sastanak je protekao u obliku razgovora predstavnika Eurocontrola, Uprave i mene, kao predstavnice sindikata, tijekom kojeg se Sultan htio informirati zašto dolazi do velikih kašnjenja. Pritom nije bilo razgovora o pregovorima između Uprave Hrvatske kontrole zračne plovidbe i sindikata, već ga je zanimao isključivo problem kašnjenja o kojem će obavijestiti nadležne institucije', kazala je za tportal Sumirat Adikusumah.
Situacija u kojoj kao medijator dolazi čelnik krovne europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe posljedica je nedostatka oblasnih kontrolora u Zagrebu. Naime, Zagreb ima za 30 posto manje kontrolora koji rade u Centru oblasne kontrole Zagreb u odnosu na susjednu Sloveniju, a promet je u odnosu na kolege u susjedstvu za 100 posto veći.
Iz ove jednostavne matematike proizlazi da kašnjenje nije problem radnika, već menadžera koji bi ga trebali riješiti. Prema dostupnim podacima, zadnjih mjesec dana bilježi se kašnjenje od čak 96.000 minuta, što je u prosjeku dvije minute po letu, dok je u istom razdoblju prošle godine bilo svega 8000 minuta kašnjenja. Glavni razlog ogromnom povećanju kašnjenja je nedostatak kontrolora letenja jer je svaki dan u prosjeku čak četvero kontrolora na bolovanju.
Preopterećeni kontrolori
Iako se kroz medije pokušala plasirati informacija da su kontrolori leta u Hrvatskoj odjednom na većem broju bolovanja, neslužbeno doznajemo da je povećani broj bolovanja počeo još prošle godine kao posljedica kontinuiranog prekovremenog rada. Uprava HKZP-a je pak zbog sumnje u bijeli štrajk zatražila od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kontrolu bolovanja svojih zaposlenika, a kao jedan od glavnih razloga moguće tihe pobune kontrolora letenja navode se i pregovori o kolektivnom ugovoru koji su zapeli te ozbiljno prijete mogućnošću štrajka usred već započete turističke sezone.
Podsjetimo, u kolektivnom pregovaranju sporno je trajanje samog kolektivnog ugovora, za koji Uprava želi da se primjenjuje 18 mjeseci dok sindikati zahtijevaju da on potraje tri godine plus godinu produljene primjere. Postojeći kolektivni ugovor, koji istječe krajem ove godine, trajao je četiri plus godinu. Pored toga, Uprava i sindikati ne mogu se dogovoriti o iznosu otpremnine koju kontrolori dobivaju prilikom redovnog odlaska u mirovinu.
Prema sadašnjem kolektivnom ugovoru, otpremnina iznosi od 500.000 do 1,2 milijuna kuna neto, a Uprava taj iznos želi umanjiti za 40 posto dok sindikat pristaje na rezanje od samo 20 posto. Valja napomenuti kako su otpremnine za kontrolore letenja uobičajene u svijetu, no u Upravi HKZP-a smatraju da su otpremnine hrvatskih kontrolora među najvećima u Europi.
Problemi oko kolektivnog ugovora
Primjerice u zemljama regije otpremnine iznose oko 30.000 eura, a u Njemačkoj narastu do 200.000 eura neto. Dvije godine prije sadašnjeg nategnutog odnosa sindikata i Uprave čelnici HKZP-a tvrdili su kako su, iako je riječ o visokim plaćama, hrvatski kontrolori u odnosu na kolege iz zemalja u okruženju mnogo slabije plaćeni.
Iz toga proizlazi kako je Uprava, budući da tada tenzije nisu bile zaoštrene pregovorima, sasvim suprotno razmišljala, za razliku od danas, kada su hrvatski kontrolori leta postali kontinentalni problem po pitanju učinkovitosti zračne plovidbe.
