Interaktivni narativ 'Oluja u Haagu', koji možete pregledavati ovdje, predstavlja prikaz ključnih činjenica, argumenata i dokaza optužbe i obrane iznesenih tijekom suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Gotovina i drugi. Naime, kako je istaknuo Mirko Klarin, osnivač agencije SENSE koja od 1998. prati suđenja pred Haškim sudom, ova agencija prikupila je vrijednu arhivu koja će po zatvaranju Suda biti premještena u novoosnovani Centar za tranzicijsku pravdu u Puli.

'Prateći rad Tribunala sakupili smo ogromnu arhivu i pritom shvatili da smo javnosti prezentirali tek 10 posto onoga što posjedujemo. Kako bismo  prezentirali ostatak priče, odlučili smo agenciju postepeno transformirati u centar. Sve je započelo otvaranjem centra SENSE u Srebrenici, koji je u studenome prošle godine posjetilo Srpsko narodno vijeće. Tada se rodila ideja da povodom 20. godišnjice Oluje nešto napravimo zajedničkim snagama. Umjesto fizičkog centra, stvorili smo virtualni centar koji je postavljen na internetu', prisjetio se Klarin.

'Događaje smo predstavili kroz pet ključnih točaka optužnice oko kojih su se u Haagu sukobljavali tužiteljstvo i obrana: cilj operacije Oluja, svrha granatiranja Knina, ubojstva, pljačka i uništavanje imovine te sprečavanje povratka. Prikazali smo argumente obiju strana, a usto smo postavili dokumente i druge dokaze koji potkrepljuju sve iznesene teze te smo dali ljudima da sami donesu zaključke', objasnio je Klarin.

Interaktivni narativ prilagođen je i za korištenje na tabletima te pametnim telefonima, a okupljene je kroz dokazne materijale proveo Miralem Smajlović, urednik i redatelj 'Oluje u Haagu', ukratko objasnivši da svaki segment započinje uvodnim tekstom, nakon čega slijede dva glavna videoklipa u kojima su prikazani stavovi tužiteljstva i obrane, izbor dokaznog materijala te zaključci Raspravnog i Žalbenog vijeća na istu temu.

Interaktivni narativ nije nadomjestak za propuštene presude

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, pritom je istaknuo da interaktivni narativ 'Oluja u Haagu', koji je izradio Centar za tranzicijsku pravdu SENSE, nije nadomjestak za propuštene presude, nego prilika da se javnost upozna s onim što se zaista dogodilo: 'Tijekom suđenja pred Haškim sudom gotovo nitko u hrvatskom društvu nije imao potrebu ukazati na činjenice koje su izašle na vidjelo pred Sudom s ciljem izazivanja empatije s civilnim žrtvama koje su pronalazile svoje ubijene članove obitelji, s nama koji smo dvije godine nakon ove akcije gledali kako gore kuće i koji smo zauvijek izgubili zavičaj i zbog toga nismo prestali poštovati svoju zemlju i smatrati da smo i dalje kao njeni državljani dužni činiti ono najbolje što možemo.'

'Ovo što radimo nije privatan događaj već duboko moralan obvezujući čin prema svemu što smo radili proteklih 25 godina i prema zemlji koja je naša neovisno o tome što ima onih koji govore da nas treba protjerati', poručio je Pupovac te dodao da se i sadržaj događaja koji će se održati povodom 20. godišnjice Oluje ne razlikuje se od onoga što rade proteklih 25 godina, a to je promocija nenasilja i protivljenje secesionizmu.

U tom je kontekstu Pupovac i zapitao: 'Zašto nakon doprinosa srpske zajednice ulasku Hrvatske u Europsku uniju, poboljšanju međuetničkih odnosa, doprinosa mirnoj reintegraciji i konačno miru na granicama i unutar Hrvatske te ulasku Hrvatske u vodeće međunarodne institucije, kao što je Vijeće Europe, posljednje tri godine u društvu ponovno jača neprijateljstvo prema Srbima? Na temelju kojih racionalnih argumenata je ponovno pokrenuta kampanja protiv ono malo Srba koji su ostali u Hrvatskoj i koji čine sve za njenu dobrobit?'

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, podsjetila je da institucije Republike Hrvatske nisu okončale prikupljanje podataka o svim ubijenima i nestalima tijekom posljednjeg rata te je podsjetila na podatke Hrvatskog Helsinškog odbora koji govore da je u Oluji i neposredno nakon nje ubijeno 667 civila, kao i na podatke UNHCR-a prema kojima je tijekom i nakon Oluje iz Hrvatske izbjeglo više od 200.000 Srba.

'U Hrvatsku se ukupno vratilo 133.705 osoba srpske nacionalnosti, a od tog broja njih 48 posto tu je nastavilo živjeti. Velik broj povratnika u međuvremenu je preminuo. 32.893 izbjeglih još uvijek žive kao izbjeglice u drugim post jugoslavenskim zemlja, od čega najviše u Srbiji, a izbjeglice se i 20 godina nakon rata još uvijek suočavaju s velikim problemima', upozorila je Teršelič. Podsjetila je i da je tijekom suđenja Gotovini i drugima utvrđeno da su u Oluji kršeni zakoni i običaji ratovanja, da su izvršavana ubojstva i progoni s ciljem krajnjeg uklanjanja Srba iz 'Krajine'.

'Okrivljeni su generali oslobođeni, ali činjenice ostaju u nasljeđe hrvatskom pravosuđu koje je do sada te zločine podiglo tri optužnice, a pravomoćno je osuđen samo Božo Bačelić za zločine počinjene u Prokljanu i Mandićima', upozorila je Teršelič i podsjetila da Documenta već godinama nastoji potaknuti državne institucije da na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti iznađu način kojim bi se priznala patnja stradalih.

Moguće je višeslojno obilježavanje Oluje

'Vjerujem da je moguće napraviti višeslojno obilježavanje godišnjice Oluje koje bi sve to obuhvatilo. To se ne mora dogoditi u tijeku jednog dana, ali se za sada uopće ne događa. Kao organizacija za ljudska prava smo 2013. uputili otvoreno pismo predsjednicima Republike, Sabora i Vlade u kojem smo predložili pokretanje dijaloga na ovu temu, međutim odgovor nismo dobili do današnjeg dana. Ove godine će se za organizaciju vojnog mimohoda u Zagrebu izdvojiti značajna sredstva iz proračuna. Smatramo da su ona trebala biti namijenjena za obeštećenje civilnih žrtava rata bez obzira na njihovu nacionalnost', zaključila je Teršelič.

Upozorila je i da se od 168 slučajeva vezanih za ostvarivanja naknada štete, 39 odnosi na usmrćenja i nestanke tijekom ili neposredno nakon akcije Oluja, a od tih 39 zahtjeva pred nacionalnim su sudovima usvojena tek tri tužbena zahtijeva te je srodnicima ubijenih dosuđena naknada štete. 'Višegodišnjim analiziranjem takvih postupaka zaključili smo da je nemogućnost ostvarivanja naknade štete posredni rezultat neučinkovitih istraga', naglasila je Teršelič.

Govoreći o obilježavanju Oluje, Aneta Lalić iz Srpskog narodnog vijeća, između ostalog, istaknula je javni razgovor 'Drugi rat', koji će se na samu godišnjicu odnosno 5. kolovoza održati u riječkom HNK-u: 'Riječ je o javnom razgovoru pet hrabrih žena različite nacionalnosti koje će iznijeti svoja sjećanja na ratna iskustva. Medije pozivamo na odgovorno i korektno izvještavanje. One medije koji posežu za senzacionalizmom i ovaj događaj označavaju kao 'kontra-Oluju' smatrat ćemo suodgovornima za moguće negativne posljedice.'