Fižulić iznosi brojne argumente u prilog uvođenju vinjeta te uspoređuje situaciju u Hrvatskoj i Sloveniji koja je 2013. na vinjetama ostvarila prihod od 327 milijuna eura za 607 kilometara autocesta, dok je Hrvatska istovremeno imala svega 185 milijuna eura prihoda na 1288 kilometara autocesta.

Fižulićevo pismo prenosimo u cijelosti:

Subota, 1. kolovoz je sigurno najbolje pogođeni termin za raspravu o uvođenju vinjeta. Ogromne gužve na naplatnim kućicama te kilometarske kolone na Lučkom su isključivo posljedica anakronog načina naplate cestarine. Molim Vas da kao ministar koji vodi nadležni resor objasnite javnosti razloge koji Vas priječe da uvedete vinjete.

Hrvatska je prije 1990.imala 302 km izgrađenih autocesta, Slovenija 150 km. Danas Hrvatska ima 1288 km a Slovenija 607 km autocesta. Iako je dobar dio autocesta u Hrvatskoj sagrađen
bez ikakve gospodarske logike a sve kao posljedica korupcijskih odnosa i populističkih dodvoravanja većina javnosti i danas ima iracionalan odnos prema autocestama.

Iste osim u ljetnim mjesecima nemaju dovoljan promet na većini pravaca niti za pokrivanje troškova redovnog održavanja. Nikada nije napravljena ozbiljna studija koja bi pokazala koliko su troškovi izgradnje autocesta negativno utjecali na troškove realnog gospodarstva te standard građana.

Davne 2001. sam na sjednici Vlade predložio da se uvedu vinjete i isto obrazložio iskustvom drugih zemalja te velikim brojem inozemnih vozila u ljetnim mjesecima na hrvatskim cestama. Moj prijedlog je odbijen kao preuranjen jer je tada Hrvatska imala 'samo' 429 km izgrađenih autocesta.

U međuvremenu Slovenija je uvela vinjete i na dvostruko manje km autocesta ostvarila je u 2013. prihod od 327 milijuna eura. Hrvatska je imala 2013. prihod od 185 milijuna eura
Slovenski DARS ostvario je u 2013. dobit od 47 mil eura dok HAC bez prihoda iz budgeta / trošarine / ne može poslovati i podmirivati tekuće obaveze.

DARS ima 1237 zaposlenih a HAC nakon restrukturiranja 2503 od čega trećina radi na naplati cestarina ili je vezana uz istu . HAC ( konsolidirano ) treba 32 % prihoda za plaće zaposlenih, a DARS 10.39% !
U proteklih 14 godina HAC/ARZ su na troškove nepotrebno zaposlenih na naplati potrošili jedan ukupni godišnji prihod od cestarina.

U Hrvatskoj ima 1 450 000 registriranih osobnih vozila te 140 000 registriranih teretnih vozila. U Hrvatsku je 2013. ušlo 13,5 mil stranih osobnih vozila. Valjda je svima uključivši i interesno zainteresirane jasno da prije bilo kakve privatizacije treba uvesti vinjete što će posljedično udvostručiti prihode.

Uz istovremeno smanjivanje broja zaposlenih za trećinu, novi HAC bi bez trošarina i prihoda iz proračuna možda mogao sam servisirati svoje dugove. Ukoliko prilikom svake godišnje registracije vlasnik vozila kupuje i vinjetu koja mu omogućuje neograničeno korištenje autocesta i ako postavimo vrijednost vinjete kao dvostruku vrijednost trenutne cestarine Lučko – Dugopolje za II kategoriju vozila / 546 kuna / HAC bi ostvario godišnji prihod od 104 mil eura.

Ako svako strano osobno vozilo koje ude u Hrvatsku mora kupiti minimalno vinjetu za sedam dana i ako njenu vrijednost postavimo na 30 eura , što je trenutna vrijednost cestarine npr. od Macelja do Lipovca, HAC bi kreirao godišnji prihod od 405 mil eura. Znači, samo od domaćih i stranih osobnih vozila bi se po tome modelu ukupni prihod HAC-a popeo na 509 mil eura.

Tome treba pridodati prihod naplaćen od teretnih vozila , kako domaćih tako i stranih, DARS 54 % prihoda ostvaruje naplatom cestarine vozilima težim od 3,5 t !

Vinjete su uspješno uvedene osim u Sloveniji još i u Austriji ,Švicarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj,Rumunjskoj, Bugarskoj a od 1.1.2016. uvodi ih i Njemačka. Švicarska ima mogućnost kupnje samo godišnje vinjete ( 40 SFR ) dok je u drugim državama minimalni vremenski period sedam ili deset dana. Teretna vozila su različito tretirana a u nekim državama cijena cestarine za teretna vozila ovisna je i količini emitiranog CO2 , npr Njemačka.

Vrijednost koju HAC odnosno njegovo društvo za naplatu cestarine može postići u procesu inicijalne javne ponude izravno ovisi o modelu naplate. Sve dosadašnje rasprave o uvođenju vinjeta padale su na protivljenju sindikata dijela zaposlenih ili neozbiljnim elaboratima bivših Uprava HAC-a. Argument protiv uvođenja vinjeta ne može biti postojanje više koncesionara odnosno raznolika vlasnička struktura društava koje upravljaju pojedinim dionicama cestovnih pravaca. Elektronski čitači mogu i moraju registrirati promet vozila na svakom cestovnom pravcu što omogućuje i odgovarajuću raspodjelu prihoda.

Dio vozača kako domaćih , tako i stranih imati će nešto veći trošak ali će biti izbjegnute velike gužve i dugotrajni čepovi na naplatnim kućicama , pogotovo u vršnim opterećenjima u ljetnim mjesecima. Domaća vozila će u daleko većem broju koristiti auto ceste što će smanjiti troškove održavanja 'običnih' cesta te povećati sigurnost i smanjiti broj prometnih nesreća. Redovnim korisnicima auto cesta te gospodarstvu u cjelini troškovi korištenja auto cesta biti će drastično smanjeni.Zagovornici zadržavanja postojećeg modela naplate cestarine nemaju ni jedan argument u njegovu obranu osim zadržavanja zaposlenih na naplati.

Vlada i nadležno ministarstvo trebali bi još jednom ozbiljno razmotriti promjenu modela naplate i ako su navedeni podaci pogrešni uvjeriti javnost da vinjete nisu zadovoljavajuće rješenje.
375546,358541,390711,376646