Dok su pažnju javnosti uoči vojnog mimohoda zaokupili zrakoplovi i svježe nabavljene haubice, pomalo je 'ispod radara' prošla najveća promjena u Hrvatskoj vojsci u posljednjih 20 godina. Naime, od velikog mimohoda uoči akcije 'Oluja' 1995. godine, Hrvatska je izgradila respektabilnu vojnu industriju koja je postala izvozni adut, pa naše oružje koriste i vojske daleko bogatijih i razvijenijih zemalja. Dok je hrvatski vojnik prije 20 godina praktički od glave do pete bio odjeven i opremljen prošvercanom ili zarobljenom opremom i oružjem, danas ga u potpunosti opremaju domaće tvrtke. Zato ovaj mimohod koji će navodno stajati 15-ak milijuna kuna, Hrvatska mora iskoristiti kao izlog za inovativnu vojnu industriju koja je već sada postala ključ domaćeg izvoza
Predstojeći vojni mimohod povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, odlična je prilika za prikaz vojne opreme domaće proizvodnje, od odora do tenkova, koja nas prema izvoznim pokazateljima svrstava među 25 najvećih izvoznika vojne opreme u svijetu.
Sudionici vojne parade će, naime, 'od glave do pete' biti odjeveni u odore domaće proizvodnje, bit će naoružani jurišnim puškama, pištoljima i ručnim bacačima s natpisom 'Made in Croatia', trasom mimohoda kotrljat će se tenkovi i oklopna vozila izrađena u proizvodnim pogonima tvornice Đuro Đaković, dok će morem ploviti vojni i policijski brodovi iz naših brodogradilišta. Štoviše, čak i dvanaestogodišnja Mia Negovetić koja će otpjevati 'Lijepu našu' na otvaranju samog mimohoda, bit će odjevena u proizvode vukovarskog Borova, a sudionici mimohoda utažit će glad i žeđ od napornog vježbanja nekoć omraženim, a danas (tvrde oni) ukusnim cjelodnevnim suhim obrocima tvrtki Podravka, Zvečevo i Koestlin, koje su i inače zadužene za opskrbu Oružanih snaga RH prehrambenim proizvodima.
Činjenica da je hrvatski vojnik u potpunosti opremljen proizvodima domaće vojne industrije, od kacige do čizme, odjeven u odoru proizvedenu u nekoliko domaćih tvrtki i s domaćom jurišnom puškom prepoznatom po kvaliteti u svijetu, potvrda je napora Ministarstva obrane u potpomaganju i jačanju domaće industrije i cijenjenju znanja, sposobnosti i kvalitete hrvatskih proizvođača koji predstavljaju certifikat za njihove buduće izvozne poslove. Najveći dio hrvatskog vojnog izvoza predstavlja međimurska tvrtka Šestan-Busch čije su zaštitne protubalističke kompozitne kacige ocijenjene kao jedne od najsigurnijih i najkvalitetnijih pokrivala u svijetu. O njihovoj kvaliteti ponajviše govori nedavna narudžba sklopljena na najvećem sajmu vojne i obrambene industrije IDEX 15 održane u Dubaiju gdje su predstavnici tvrtke iz Preloga potpisali ugovor o izvozu više od 100.000 kaciga za kupce iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bangladeša, Turske te za afričko tržište.
Ponos oružanih snaga je i jurišna puška VHS u kratkoj i dugoj verziji koji proizvodi HS Produkt. Ta karlovačka tvrtka, pored spomenute puške koja koristi standardni NATO kalibar 5,56x45 mm, oprema MORH i optičkim ciljnicima, bacačem granata VHS-BG kalibra 40x46 mm te pištoljem HS2000 kojeg koriste još vojske BiH, Tunisa, Iraka, Indonezije, Malezije, Makedonije, Tajlanda i Dominikanske Republike.
HS Produkt je proizveo i borbeni pištolj XDM u nekoliko verzija i kalibara te vojno-policijski pištolj HS kojim su opremljene neke američke vojne i policijske jedinice, a svojim agentima je korištenje odobrio i FBI. Hrvatski pištolj u četiri navrata proglašen je pištoljem godine u Sjedinjenim Državama, gdje se prodaje pod brandom Springfield, ali gdje se ne skriva da je 'Made in Croatia'.
Valja napomenuti da je linija pištolja HS treća proizvedena linija poluautomatskih pištolja napravljenih u HS Produktu, a konstruirana je na osnovi iskustva i znanja nastalih pri proizvodnji prethodnih modela PHP i HS 95 koji su konstruirani za vrijeme Domovinskog rata i isporučivani za potrebe MORH-a. Danas, pak, karlovačka tvrtka bilježi najveći rast prodaje pištolja u svijetu, a 95% svog izvoza bilježi na izbirljivom američkom tržištu.
Oružane snage opremljene su i ručnim bacačem RBG-6 kalibra 40 mm pulske tvrtke M Adler D te teškom snajperskom puškom (ručnim topom) RT-20 koja uništava lako oklopljena vozila, neprijateljske zaklone, zapovjedna mjesta i živu silu na udaljenosti od 2000 metara te teška snajperska puška MACS M3 koja je prodana slovenskoj, rumunjskoj i bosanskohercegovačkoj vojsci. Optika za te puške također je domaće proizvodnje i konstruira se u nekoliko malih, ali za izvoz značajnih tvrtki.
Postroj hrvatske vojske, točnije, dio koji sudjeluje u međunarodnim mirovnim operacijama, koristi i strojeve za razminiravanje zagrebačke tvrtke DOK-ING čije tzv. mini-mlatilice koristi američka, australska, austrijska, iračka, nikaragvanska, šrilankanska i švedska vojska. Radi se o lakom višenamjenskom gusjeničnom sustavu za uklanjanje mina, kojim se upravlja daljinskim upravljačem.
Među uspješnim domaćim izvoznim pričama u segmentu vojne industrije svakako valja spomenuti i tvrtku Adria-Mar koja je nedavno Libiji isporučila šest patrolnih brodova niske radarske zamjetljivosti PV30-LS, a remontira vojno brodovlje mnogih svjetskih ratnih mornarica. Ta je tvrtka nedavno predstavila i patuljastu podmornicu Drakon 220. Hrvatska je, inače, bila jedna od svega nekoliko zemalja koja je bila sposobna izgraditi podmornicu, ali je podmornička komponenta HRM ugašena još 2004. godine. Budući da je cijena ove podmornice manja od cijene dva kanadera, ne bi trebalo čuditi ako taj proizvod hrvatskih stručnjaka ostvari svjetski uspjeh.
Tijekom mimohoda koji će se, pored Zagreba, održavati i u Bračkom kanalu, sva stručnost naših brodskih konstruktora bit će prikazana kroz defile raketnih topovnjača flotile Hrvatske ratne mornarice koje su izgrađene u Brodogradilištu Kraljevica, a projektirane u zagrebačkom Brodarskom institutu. To su raketne topovnjače RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir te RTOP-11 Kralj Petar Krešimir.
Najveću buku, pored naleta zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, tijekom mimohoda proizvest će tenk M-84A4 Snajper koji proizvodi tvrtka 'Đuro Đaković' iz Slavonskog Borda. Tenk je unaprijeđen novim sustavom za upravljanje vatrom, ugrađen je bolji stabilizirajući mehanizam ciljnih sprava i glavnog topa te laserski daljinometar. Brodska tvrtka proizvodi i samohodni raketni lanser za zaštitu oklopno-mehaniziranih vojnih-postrojbi kopnene vojske te objekata na zemlji od zračnih napada s malih visina Strijela-10CROA1,te samohodni višecijevni lanser raketa M96 Tajfun, ali i borbeno vozilo Patria koje se u istim pogonima proizvodilo po finskoj licenci, a koje je nakon uspješno položenih testova naručila kuvajtska vojska.
Brodska tvrtka postala je partner norveškog Koengsberga, jednog od najznačajnijih svjetskih proizvođača borbenih stanica za oklopna vozila-teških strojnica i topova, a dogovoreno je kako će se u Đuri Đakoviću te stanice najprije montirati na hrvatske Patrie, nakon čega će započeti i proizvodnja. Hrvatska proizvodi i minobacače kalibra 60, 82 i 120 mm te 122 milimetarsku haubicu nastalu po sovjetskom izvorniku D30 RH M-94 s novom plinskom kočnicom, redizajniranim postoljem, poboljšanom hidrauličnom kočnicom te novom nišanskom spravom. Uz to, posjetitelji mimohoda moći će vidjeti i domaći višecijevni lanser raketa RAK-12 I RAK-24 nastao na bazi M-63 Plamen nastalog u bivšoj državi.
Sudionici predstojećeg mimohoda stupat će u čizmama i cipelama tvrtki Borovo, Inkop i Jelen, dok odore, borbene prsluke, remene, ruksake proizvode domaće tvrtke Kroko, Čateks, Varteks, đakovački Hemco, Konfeks, Crojostil i Štefičar. Čarape izrađuje Jadran, donje rublje Galeb, košulje požeška Orljava i DTR, tvrtka Šešir svečane kape, a veste Mako iz Osijeka. Ustanova URIHO za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pak, potpisuje kožnate jakne A-2 kojom su 'ušminkani' naši piloti.
Koliko je zapravo moćna hrvatska vojna industrija najbolje govore podaci tvrtke Alan, državnog poduzeća za trgovinu oružjem i vojnom opremom prema kojoj je samo prošle godine ostvaren izvoz domaćih proizvođača u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Vojna oprema i usluge 2014. godine izvezene su u Australiju, Azerbajdžan, BiH, Češku, Dansku, Filipine, Francusku, Grčku, Gvatemalu, Irak, Italiju, Južnoafričku republiku, Kazahstan, Kolumbiju, Kosovo. Litvu, Mađarsku, Makedoniju, Njemačku, Oman, Pakistan, Poljsku, Rusiju, SAD, Saudijsku Arabiju, Sloveniju, Španjolsku, Švicarsku, Tunis, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i Ukrajinu., a novi poslovni ugovori teški milijune dolara već se smiješe državi koja je prije 20. godina oslobodila vlastiti teritorij oružjem i opremom koja je tek u natruhama bila domaće proizvodnje.
