Objave na državnom Portalu otvorenih podataka data.gov.hr teku iznimno sporo, tako da je dosad objavljeno tek 113 pojedinačnih skupova podataka, dok ih primjerice Velika Britanija ima skoro 25.000, a SAD preko 160.000, ističe GONG u priopćenju.

Zbog dosadašnjih nepovoljnih ugovornih odnosa, privatne programerske tvrtke de facto postaju vlasnici podataka koje tijela javne vlasti kreiraju ili prikupljaju. GONG također upozorava i na nisku informiranost službenika, kao i čelnih ljudi tijela javne vlasti o zakonskoj obvezi da moraju objavljivati podatke 'na kojima sjede', i to u otvorenom formatu.

Nakon izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima je u hrvatsko zakonodavstvo uvedena EU direktiva o ponovnoj uporabi informacija i otvorenim podacima, pred Hrvatskom stoji velik posao na njegovoj implementaciji, kako bi sva tijela javne vlasti objavljivala javne podatke u otvorenim formatima, koji omogućuju njihovu besplatnu ponovnu uporabu i daljnju distribuciju.

To predstavlja višu razinu transparentnosti rada tijela javne vlasti i omogućuje razvoj suvremenih antikorupcijskih alata, ali i generira gospodarsku aktivnost koja, prema istraživanju za potrebe Europske komisije, članicama EU može donijeti oko 140 milijardi eura godišnje, kaže se u priopćenju.

U kontekstu nadolazećih parlamentarnih izbora, GONG ističe kako su vladajući propustili priliku da koncept otvorenih podataka u potpunosti primijene na podatke o donacijama političkim strankama i kampanjama. Od buduće vlasti GONG stoga očekuje da nastavi s unapređenjem zakonodavnog okvira.

Očekuju i dodatno kapacitiranje Ureda Povjerenika za informiranje kako bi se uspostavio učinkoviti nadzor nad svim tijelima javne vlasti čije bi baze podataka, ako bi ih se objavilo u otvorenom formatu, stvorile preduvjete za samopokretanje gospodarskih aktivnosti na tom području te unaprijedile razinu transparentnosti rada samih tijela.

Uskraćivanje informacija pobuđuje sumnju

Povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, Transparency International Hrvatska (TIH) traži da tijela javne vlasti, od lokalne do nacionalne razine, budu primjer dobrog informiranja građana o pitanjima koja su od javnog interesa, ističući kako je ove godine zaprimio 141 pritužbu građana na uskraćivanje informacija u raznim područjima od školstva, zdravstva, pravosuđa, javnih tvrtki i agencija, do postupanja političara na lokalnim razinama.

Tijela javne vlasti moraju biti primjer dobrog, poštenog i učinkovitog djelovanja. Nedovoljna informiranost građana dovodi u sumnju postupke, djelovanje i odluke koje tijela javne vlasti donose, priopćio je u ponedjeljak TIH.

Što je razina upravljanja i odlučivanja niža, informacije građanima su manje dostupne. Neka najviše razine vlasti budu primjer i poticaj za odgovornost i uspostavu viših standarda transparentnosti, a kadrovska pitanja trebaju biti najvažnijim dijelom, jer građanima više nije svejedno tko i kako će provoditi odluke i pošteno upravljati javnim resursima u interesu svakoga od nas, kaže se u priopćenju.

'Tijekom prošle godine zatražili smo da se kadrovska pitanja premjeste u otvoreni dio sjednice Vlade, a danas to tražimo i od općinskih, gradskih i županijskih razina. Na otvorenom dijelu sjednica Vlade treba se odlučivati o imenovanjima ministara i njihovih pomoćnika, ravnatelja i članova upravnih vijeća državnih agencija i zavoda te čelnih ljudi državnih tvrtki. Riječ je o dužnostima koje nose veliku odgovornost, a financirani su javnim novcem', poručuju iz TIH-a.