Prošireni edukacijski centar, novi restoran, mostovi, suvenirnica i Afrička volijera neke su od novosti Zoološkog vrta grada Zagreba koje su omogućene najvećom investicijom u devedesetogodišnjoj povijesti ovog parka.
'Modernizacija Vrta bit će nešto što će unaprijediti turizam u Zagrebu, te bi se sadašnji broj od oko 260 tisuća posjetitelja nakon ovih radova trebao povećati na oko 350 tisuća', izjavio je predsjednik Upravnog vijeća Zoološkog vrta Ratko Maričić te istaknuo da će se 'modernizacijom poboljšati i standard životinja koje će imati puno više prostora, jer će kaveze zamijeniti njihov prirodni ambijent'.
Ovaj projekt, čiji je nositelj Grad Zagreb, a partner Zoološki vrt, najvećim se dijelom realizira zahvaljujući financijskoj potpori Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRD) koji ga bespovratnim sredstvima Europske unije sufinancira u udjelu od 95% posto, odnosno u iznosu od 37.853.343,04 kuna. Projekt bi trebao biti završen 30.9.2016. godine.
Ideja je pokrenuta prije par godina nakon što je vodstvo zagrebačkog Zoološkog krenulo proučavati prakse ostalih europskih vrtova gdje su primijetili da im je svima zajednička tema preko koje su povlačili sredstva Europske unije - turizam.
'Pri razvoju projekta koristili smo pozitivna i negativna iskustva drugih zooloških vrtova okruženja, temeljem čega smo izvlačili zaključke i planirali daljnje korake u razvoju projekta', rekao je za Hinu Jurica Ambrožić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, koji je i voditelj projekta.
Analizom tuđih praksi su shvatili da i zagrebački Vrt ima značaj u turističkoj ponudi svoga grada, pa su s tom mišlju, nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja i studija predizvodljivosti koje su pokazale da ovaj projekt donosi i korist široj zajednici, aplicirali za sredstva Europske unije, na natječaj objavljen u veljači 2014. godine.
'U fazi pripreme takvih projekata dobro je imati osobe određenog znanja o načinu funkcioniranja EU fondova, uključivo i osobe s nužnim specifičnim znanjima o temi projekta, jer je veći posao i napor ispraviti propuste i nedostatke u kasnijim fazama projekta (prijavi projekta, provedbi), nego što je definirati nužne korake i aktivnosti u početnim fazama', rekao je Ambrožić. Sredstva iz fondova odobrena su im u rujnu 2014. godine.
'S ovim paketom novca smo mi kao ustanova postali vidljivi. Postali smo vidljivi i zbog načina na koji smo ga dobili, jer on nije došao samo tako, za njega je trebalo napraviti i odraditi opsežnu aplikaciju, a ovaj tim je pokazao da to može napraviti. Sada dobivamo pozive i od drugih zooloških vrtova da podijelimo svoje iskustvo', rekla je za Hinu ravnateljica Zoološkog vrta Davorka Maljković.
Radovi se trenutno dovršavaju na proširenju Edukacijskog centra, izgradnji Edukativnog trga i dvije dvorane. 'Mi smo mali zoološki i trebamo jačati grane u kojima možemo biti značajni, a u Europi i svijetu smo izrazito prepoznati upravo na području edukacije', rekla je Maljković. Proširenje Centra će tako omogućiti uspješnije razmnožavanje vrsta i ojačavanje edukativnih kapaciteta.
Jedna od najimpresivnijih novosti renoviranog Vrta bit će Afrička volijera, velik prostor za osam vrsta ptica u koji će moći ulaziti i posjetitelji.
'Posjetitelji koji uđu u Afričku volijeru naći će se u jednom novom svijetu. I upravo osjećaj da ste ušli u nešto drugo, nešto novo i vama neočekivano, upravo će taj pozitivan doživljaj otvoriti nekakve poruke o važnosti prirode, vrsta i suživota, pa će tako i to postati edukativni sadržaj', rekla je Maljković.
Pored volijere gradi se novi trg koji će također biti novi dio kompleksa Afričke savane. Na ulazu u Vrt gradi se restoran s odmorištem i vidikovcem, a obnavlja se i ograda oko Vrta. U blizini Centra gradi se nova centralna kotlovnica čija će uloga biti zamijeniti naftu ekološki prihvatljivijim drvenim peletima koji će racionalizirati korištenje energije.
Osim već započetih, tu su i oni radovi koji tek kreću. Ističe se projekt Madagaskar – područje gdje će se nalaziti životinje Madagaskara, kao i suvenirnica.
'Madagaskar je otok koji je odvajanjem od Afrike razvio osebujni životinjski i biljni svijet, ali stanovništvo tog otoka nije ekonomski bogato, i zato ga treba ohrabriti da sačuva svoju biološku posebnost – da ju ne uništavaju i rasprodaju, jer i oni žele veći standard. Za očuvanje flore i faune Madagaskara nikad neće biti dovoljno sudionika, pa smo i mi ušli u taj lanac', rekla je Maljković o razlozima odabira ovog otoka za područje u Vrtu.
Zagrebački Zoo već godinama radi na povratku dalmatinskog pelikana u Hrvatsku kojima se u okviru ovog projekta gradi nastamba. Ove velike ptice nastanjivali su Dalmaciju i ostala područja jugoistočne Europe još do početka prošlog stojeća, da bi potom nestali djelovanjem čovjeka koji je s njima dijelio plijen – ribu. Sada su vraćeni u Hrvatsku iz engleskih zooloških vrtova gdje čekaju dovršetak svoje nove nastambe.
U Zoološkom vrtu gradit će se i novi mostovi, a renovirat će se Lavlji most, simbol Vrta iz 1930. godine. Tu su i Labuđi otok, mjesto 'gdje se djeca igraju, a odrasli odmaraju', kao i obnovljeni Napuljski ribar, statua bečkog kipara Josepha Kaschmanna izrađena 1846./1847. godine na narudžbu zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika, jednog od zaslužnijih za današnji izgled cjelokupnog parka Maksimir.
Novo ruho Zoološkog vrta krasit će i nekoliko novih životinjskih vrsta (kojih je trenutno 298). Osim dalmatinskih pelikana, tu su afričke močvarne ptice i lemuri, a Vrt pokušava ući u program ugroženih vrsta Madagaskara. Važno je napomenuti da sve nove životinje uvijek dolaze iz drugih zooloških vrtova kako bi se time poslala jasna poruka protiv još uvijek jako aktualnog krivolova, protiv čega se udruženo bore europske asocijacije poput EAZA-e (European Association of Zoos and Aquariums), čiji je član i zagrebački Vrt.
