Upregnuvši se u dokazivanje da velika koalicija HDZ-a i SDP-a s Mostom nije moguća, Iličić se dohvatio upravo teme izbjeglica kao jedne od međa ideloških razlika: 'Primjerice, kada smo predložili da se zatvori granica za ekonomske migrante, Vlada se protivila. Mi kao demokršćani želimo pomoći izbjeglicama, a oni su sve propuštali.'

Ilčić je, podsjetimo, prije par tjedana odaslao priopćenje u u kojem je naglasio kako 'Hrvatska treba paziti da što veći broj azilanata koji će ostati u Hrvatskoj budu kršćani kako bi se tijekom svojeg privremenog boravka u Hrvatskoj što bolje uklopili u okolinu', a takav je diskriminatoran stav podigao na novu razinu gostujući u jutrošnjoj emisiji Novi dan televizije N1.

'Hrvatska se kao Mađarska trebala ograditi žicom'

'Mislim da smo trebali biti kao Mađarska i ograditi se bodljikavom žicom. Treba zaštiti svoj suverenitet i sigurnost. Bodljikava žica ima svoje prolaze i kroz te prolaze se humano propušta ljude. Nije bilo incidenata jer smo ih stavili u vlakove i poslali drugima. Sad će doći Njemačka koja će tražiti da se izbjeglice rasporedi po država članicama. U ova dva i pol mjeseca Vlada je nastupila neodgovorno. Nisu mislili što su izbjeglice javljali svojim prijateljima telefonski u Turskoj. A govorili su im samo dođite, tu nas nahrane, pobrinu se za nas. Sada smo upravo došli do toga da više nitko neće propuštati izbjeglice. Vlada je trebala jasno reći da neće propuštati ekonomske migrante. Umjesto toga Milanović se posvađao sa svim okolnim državama', kazao je Ilčić gostujući u jutrošnjoj emisiji Novi dan TV N1

'Mi imamo milijune ljudi u Africi i Aziji koji žele doći u Europu. Mi ne razmišljamo o tome da će ti ljudi preplaviti Europu i da su oni biološki jači od Europljana jer imaju puno djece. Važna je i kulturna politika. Njihova djeca su jednako vrijedna, ali nisu ista. Trebamo se zapitati želimo li mi u Hrvatskoj milijun muslimana. Oni imaju drugačiji mentalitet, to će promijeniti kulturu. Velika je razlika između muslimana i Hrvata. U radnim navikama, u odnosu na život, idealima, prema ženama. Mi smo različiti. Jednako smo vrijedni, ali smo različiti. Multikulturalnost je mrtva, to je rekla i Angela Merkel. Država moraju razmišljati o svom identitetu. Ja sam u svakom slučaju spreman da se onim ljudima kojima je život ugrožen pomogne. Kad se uspostave normalni uvjeti života, onda će se oni vratiti, ali da je to tako, oni bi išli i u druge države', smatra Ilčić.

Karamarko: Moram vidjeti što je rekao o muslimanima, to nije naš stav

Komentirajući Ilčićeve riječi da se Hrvatska trebala ograditi bodljikavom žicom te da se muslimani razlikuju od Hrvata i da su biološki jači, šef HDZ-a i Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko kazao je: 'To nije stav Domoljubne koalicije, moramo prvo vidjeti o čemu se radi.'

CMS: Ilčićeva je izjava diskriminatorna i stvara ozračje progona

Ilčićevu izjavu komentirala je i Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, voditeljica programa borbe protiv rasizma i ksenofobije, koja je za N1 kazala da je ovdje riječ o diskriminatornom govoru koji poziva na drugačiji tretman različitih: 'Ova izjava možda nema na prvu elemente kaznenog djela prema Kaznenom zakonu čl. 325 koji govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju, ali ima elemente diskriminatornog govora koji u javnom prostru stvara podlogu za drugačiji tretman drugih i drugačijih, u ovom slučaju to su osobe muslimanske vjeroispovijesti. Govor mržnje ne postoji kao takav definiran, ali radi se o javnom poticanju na nasilje i mržnju. Možda to nije to, ali je svakako korak prije. Stvaranje takvog ozračja u društvu da te osobe nisu jednake i dobrodošle i vrijedne u našem društvu.'

Istaknula je da žica nije rješenje te je komentirala i Ilčićevu izjavu 'da će ti ljudi iz Azije i Afrike preplaviti Europu i da su biološki jači od Europljana': 'Ne znam je li on kulturni antropolog, ne znam odakle vadi te podatke. Objavljen je podatak da će ovaj broj izbjeglica koji ulaze u Europu povećati broj muslimana na razini Europske unije za jedan posto, a predstavlja se kao da se radi o najezdi. To jesu različite kulture, ali i hrvatska kultura sazdana je kroz stoljeća pretumbacija na ovom prostoru.'

Upitana treba li ovakve izjave političara sankcionirati i kako, kazala je da je to interesantno pitanje: 'Ne znam kako bi se to moglo sankcionirati jer onda kao društvo podliježemo cenzuri i autocenzuri. Strašno je važno educirati ljude o odgovornosti koja ima izrečena riječ, poglavito za političare koji se osim za vlast bore i za rad za opće dobro. Rade li svi političari uopće za opće dobro ili samo za dobro neke partikularne skupine? Na taj način bismo imali izolacijsku politiku koja bi isključivala ljude koji čak nisu ni poželjni. Takve izjave su zapaljive i stvaraju ozračje progona. Etničku pripadnost ne birate. Čini mi se da se tu neku pristojnost i razumijevanje naprosto može steći odgojem i obrazovanjem. Naše sudstvo je tu dosta podbacilo. Nadam se da će se predstavnici Domoljubne koalicije ograditi od ovakvih izjava.'

Ilčić kao ministar obrazovanja?

S obzirom na važnost obrazovanja, valja podsjetiti da Ilčić, Karamarkov koalicijski partner, a inače i jedan od podupiratelja U ime obitelji te osnivač i predsjednik udruge GROZD - Glas roditelja za djecu',
sudjeluje u pregovorima Domoljubne koalicije s Mostom upravo na temu obrazovanja te ga se nerijetko i spominje kao mogućeg ministra obrazovanja. Upitan jutros na N1 televiziji je li točno da on želi preuzeti mjesto ministra obrazovanja, odvratio je: 'Mi u Domoljubnoj koaliciji nismo definirali pozicije. Prvo moramo dogovoriti s kim idete u koaliciju. Za svaki resor imate više kvalitetnih stručnjaka. U svakom resoru ima jako puno zainteresiranih. Kad bi se te pozicije definirale pola godine, mnogi od njih bi bili malo razočarani i malo manje bi radili. Ljudi trebaju znati da je bavljenje politikom izuzetno veliko odricanje. Nije to da odete na posao, vratite se i ne mislite više o poslu. Da ne ulazim u visinu saborske plaće, ja se 20 godina bavim društvenim radom. To sve radim na dobrovoljnoj bazi. Logično je da kad se izbori dobiju, da se krenu u dogovor oko kadra.'

Ilčić o velikoj koaliciji: nema to smisla

Što se tiče samih pregovora s Mostom, Ilčić smatra da velika koalicija nema smisla i da ona ne znači i reforme: 'Ako je Mostu stvarno na prvom mjestu želja da se provedu reforme, onda nema smisla da se inzistira na velikoj koaliciji. Mi bez njih ne možemo donijeti nijednu odluku. Sama logika govori da inzistiranje na velikoj koaliciji ne znači i reforme. U velikoj koaliciji ne bi imali tu moć kontrole. Nadam se da će donijeti onu odluku koja je logična, a logično je da se odluče za jednu koaliciju jer će u svakom slučaju imati moć kontrole reformi. Reforme su jako važne. I ja sam prvo stavio program na stol. Kad smo dogovorili program, onda smo pričali o kadrovskim uvjetima. Jer to je kao da meni žena ostavi recept za najfiniji kolač na svijetu, a ja od toga ništa ne napravim. Kadrovi su važni kako bi se programi i proveli.'

Požalio se Iličić i da mediji nisu zabilježili kako je Domoljubna koalicija svojim jučerašnjim odbijanjem da podrži Mostova Roberta Podolnjaka za šefa Sabora uštedjela novac te kazao da bi ga on bio spreman podržati u drugačijoj situaciji, kao i da može zamisliti zajednički rad Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića. Upitan koliko Hrast inzistira na ideološkim razlikama, Ilčić je kazao: 'Što se tiče svjetonazora, vrijednosni sustav je pokretač svega. Evo primjer poreznih olakšica na djecu. Nitko od nas nije ulazio u brak i rađao djecu zbog olakšica nego zbog toga što je to dio vrijednosnog sustava. Politika utječe na te vrijednosti. Ni Most ne može samo tako staviti vrijednosni sustav na stranu. Zato mi ne možemo ići s SDP-om. Ja cijenim SDP, želim uvesti tu političku kulturu da se ne vrijeđamo. Trebamo surađivati, ali mi se ideološki razlikujemo.' Pritom je kao najveću ideološku razliku naveo odnos prema državi, a naposljetku upitan treba li u udžbeniku povijesti stajati pitanje o tome je li se Jahve pojavio na Sinaju - Ilčić je kazao da je to škakljivo pitanje, naime, kako reče: 'Oni koji su vjernici bi rekli da, ali oni koji nisu, oni bi rekli ne. To je malo škakljivo pitanje da bi bilo u udžbeniku povijesti.'