Posao s proizvodnjom sokova pokrenuo je 1997., a jedna od stvari koja se u međuvremenu promijenila jesu ugostiteljski objekti koji ih danas imaju u ponudi.

'Tvrtka se od 1997. bavi proizvodnjom sokova, shakeova i likera. U tom smo poslu otpočetka, jedino smo mijenjali ciljanu skupinu naših kupaca. Prije smo isključivo proizvodili za trgovine, sokove za maloprodaju, i to nekih 12 godina. Ali kada su se u Hrvatskoj počeli pojavljivati veliki trgovački centri, a male trgovine zatvarati, orijentirali smo se na hotele. Za njih smo pet godina proizvodili koncentrirane sokove. No i od tog smo projekta odustali, jer nismo bili zadovoljni prihodima koje smo dobivali od hotela. Sada smo se okrenuli ugostiteljstvu s kojim surađujemo posljednjih pet godina. Proizvodimo mala pakiranja za jednokratnu upotrebu, u inovativnoj ambalaži', objašnjava Kutil.

Sokovi u vrećicama, likeri u čokanjima

Ideja za projekt nastala je davnih dana, a najvažnije je bilo izabrati ambalažu za proizvod, onu koja će biti inovativna i praktična u jednom. Danas veleprodajna cijena sokova iznosi dvije kune po vrećici, dok se u ugostiteljskim objektima ona kreće od 10 do 15 kuna, ovisno o lokaciji objekta i njegovoj uređenosti.

'Ideja za projekt je nastala kroz iskustvo rada s hotelima za koje smo proizvodili visokokoncentrirane voćne sokove. Nakon toga je bilo prirodno da tržištu pružimo jednaku uslugu. Onda smo razmišljali u kakvoj ambalaži proizvoditi te sokove i došli smo na ideju malih vrećica sokova za ugostiteljske objekte. Kao nadogradnja sokovima došli su frapei i likeri, jer kada nudite objektima neku robu koju želite prodati, bolje je imati veću ponudu. Likere nismo htjeli proizvoditi u bocama od litre nego ih pakirati u male čokanje kako bi se izdvojili od konkurencije, od likera koji već postoje na tržištu', prisjeća se vlasnik.

Osim Hrvatske atraktivna su i druga tržišta

Kaže kako je potražnja kod kupaca veoma dobra, što je i dokaz njihova dugogodišnjeg postojanja na tržištu. No distribuciju postupno širi i izvan Lijepe Naše.
'Za sada surađujemo s otprilike 850 ugostiteljskih objekata u RH i dva inozemna partnera za distribuciju. Cilj nam je napraviti proizvod koji će biti jednostavan za pripremu i neće zauzimati puno prostora. Vjerujem da smo u tome dosta uspješni, jer surađujemo s puno ugostiteljskih objekata kako u Zagrebu, tako i u Hrvatskoj. Naši su korisnici zadovoljni proizvodima što se dokazuje time što opstajemo već dulji niz godina', priča Kutil.

Danas je uspjeh postignut, teži se daljnjem širenju na inozemna tržišta, ali su u samom početku bila potrebna velika ulaganja, što za ambalažu, što za strojeve za proizvodnju.

'Kod pokretanja ovog posla imali smo dosta opreme koju smo prethodno koristili, pa kao troškove danas računamo ulaganja u ambalažu. Riječ je o vlastitim sredstvima, ali su ulaganja bila jako velika na samom početku. Kod pokretanja projekta ulaganja su bila 400, a danas na godišnjoj razini iznose oko 30 tisuća kuna. Naravno da je moguće pokretanje obrta i s puno manjim sredstvima, što ovisi o ambicijama pojedinca, ali i o tome misli li se ostati samo na hrvatskom tržištu ili širiti i izvan njega', kaže Kutil.

Smatra da je kao samostalan obrtnik veoma teško uspjeti u Hrvatskoj, jer je tržište premalo, kao i kupovna moć stanovništva, ali je za uspjeh potrebno uložiti puno truda i volje.

'Trenutno za područje grada Zagreba imamo vlastitu komercijalu koja prodaju robu i dogovara suradnju s ugostiteljskim objektima, a za ostale dijelove Hrvatske pokrivamo suradnjom s distributerima. Imali smo probne pokušaje izvoza za Rumunjsku, a vjerojatno ćemo uskoro krenuti s izvozom u Slovačku. S druge strane, ciljano tržište više bi nam bilo Austriji i Njemačka u kojima trenutačno tražimo partnere za distribuciju. Riječ je o europskim tržištima koja vole inovativne i kvalitetne proizvode', zaključuje vlasnik.