Sabor je zasjedanje nastavio raspravom o financijskoj reviziji javnih ustanova u kulturi. Izraženo je 31 bezuvjetno, 32 uvjetna, a jedino nepovoljno mišljenje dobio je HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci, izvijestio je na početku glavni državni revizor Ivan Klešić
Već na početku Klešić je pobrojao sve nepravilnosti koje su nađene. 'Revizijom je utvrđeno da financijski planovi pojedinih ustanova nisu realni i sveobuhvatni, pojedini programi rada nisu usklađeni s financijskim planom. Poslovni događaji su evidentirani na temelju nepotpunih knjigovodstvenih isprava, promet novčanih sredstava putem blagajne kod nekih ustanova je značajan, a blagajničko poslovanje nije uredno vođeno. Vlastiti prihodi ustanova se koriste za isplatu stimulativnog dijela plaće ili naknada viših od utvrđenih kolektivnim ugovorom. Većina ustanova isplaćivala je stimulativni dio plaća bez jasno utvrđenih kriterija, ustanove su davale u zakup poslovne prostore bez provedenog javnog natječaja i bez suglasnosti osnivača u čijem vlasništvu su poslovni prostori. Pojedine prostore koriste zakupoprimci i nakon isteka ugovora o zajmu. Kod pojedinih ustanova rashodi za ugovore o autorskom djelu i ugovoru o djelu su ostvareni u gotovo jednakim iznosima kao i rashodi za zaposlene. Pojedine ustanove su sa zaposlenicima zaključivale ugovore o autorskom djelu i isplaćivale autorske honorare kontinuirano više mjeseci, što ima karakter trajnijeg rada. Bez primjene propisanih postupaka javne nabave u 2013. nabavljeno je roba i usluga u vrijednosti od 13,9 milijuna kuna', kazao je Klešić.
Radi se o izvještaju iz 2013. (op.ur. u vrijeme dok je Nada Matošević bila intendantica HNK Rijeka) i ono je trebalo biti alarm, kazala je u ime Kluba HSLS/BUZ Gordana Rusak.
'U izvješću iz 2013. jasno se vidi da ustanove u kulturi u velikoj mjeri nisu poštovale preporuke revizora iz izvješća koje je prethodilo ovom izvješću revizije iz 2013. I što iz toga zaključiti? Godine su prolazile, ništa se nije činilo, puštalo se da stvari teku svojim tokom, krivim tokom. Zbog čega? Čini se da će u resoru kulture biti itekako puno posla kako bi se u zakonskim okvirima sankcioniralo i u konačnici onemogućilo ovakvo financijsko poslovanje. Sankcioniranje pojedinaca ili skupina dugujemo poreznim obveznicima jer to je njihov novac, naš novac, ali to sankcioniranje dugujemo i onim djelatnicima u kulturi koji su svoje financijsko poslovanje vodili savjesno', rekla je Rusak.
HDZ-ov Jasen Mesić upozorio je da najveće institucije nemaju razvojne dokumente, nemaju sređenu javnu nabavu te da svatko može biti ravnatelj ako 80 posto sredstava dobiva iz proračuna.
Progovorio je i o riječkom HNK-u koji je jedini dobio nepovoljno mišljenje.
'Nikada ono što se radi u kulturnim institucijama ne smije biti tajno. To pripada u sferu nekih drugih institucija i službi, a ne u sferu rada kulturnih institucija. Pa je onda vrlo interesantno da u instituciji, koja je jedina sukladno ovom nalazu revizije dobila negativno mišljenje, postoje dokumenti gdje osnivač koji imenuje Upravno vijeće, u ovom slučaju je to značajan, velik, kulturan grad Rijeka, nekoga tko je dobio negativno mišljenje i kojeg hoće smijeniti s mjesta ravnatelja nagrađuje određenim sporazumom kojim mu se garantiraju iznosi primanja i onda taj sporazum proglašava tajnim. Vjerojatno su to vidjeli od uvaženog ravnatelja, gospodina ravnatelja HRT-a, gospodina Radmana, koji je mnoge interne dokumente isto proglasio tajnima na javnoj televiziji', kazao je Mesić.
O riječkom HNK oglasila se u ime Mosta Ines Strenja Linić. 'Godinama se upozoravalo Kazališno vijeće i osnivača, grad Rijeku, gradonačelnika Obersnela i samo Gradsko vijeće na brojne nepravilnosti, ali bez uspjeha. I jako je nužna zakonska obveza o usvajanju programskog i financijskog izvješća od osnivača. Barem jedanput godišnje isto se nije događalo', upozorava Strenja Linić.
Problem se, kaže zastupnica Mosta, nastavio i dolaskom Olivera Frljića na mjesto intendanta. 'Iako bivša intendantica tvrdi da je gradonačelnik Obersnel sve znao i da ona nema odgovornosti, Frljić se u tom trenutku ponaša selektivno jer dok primjerice bivšoj intendantici zamjera postupke neusklađene sa zakonom, istovremeno imenuje ravnateljicu Drame koja također ima stanovitih postupaka kontra zakonu. I u 2014. se ponovo zapošljavaju ljudi s neodgovarajućom kvalifikacijom na pripadajuća radna mjesta', kazala je Strenja Linić.
Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu predložila je da sazove sjednicu i da se na nju pozove Frljić. 'Predlažem saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu saslušanje trenutnog intendanta HNK Ivan plemeniti Zajc, gospodina Frljića, ukoliko on priznaje ovaj naš Hrvatski sabor, kako bi se vidjelo postoji li napredak u izvršavanju preporuka revizora. Jer ako nema značajnijeg iskoraka, a on je znao za negativno mišljenje i trend koji se nastavlja, treba razmišljati o novoj upravi kazališta jer je stanje već u ovoj reviziji iz 2013. alarmantno, pogotovo u dijelu financijskog poslovanja javne nabave te nesrazmjerno velikih i velikog broja autorskih ugovora i da je mišljenje, kao što sam rekla, revizije negativno', kazala je Strenja Linić.
S njom se složio i HSLS-ov Dario Hrebak, kazavši kako je sramotno da jedna tako velika kulturna ustanova ima negativno mišljenje. 'Tanka je linija između umjetnosti i komentiranja dnevno-političkih događaja. Bili smo svjesni tijekom 2014., pogotovo 2015. kako je bilo vođeno i kako se odnosilo u hrvatskom javnom prostoru, dakle ravnatelj Rijeke, HNK Rijeka, gospodin Frljić. Stoga je doista potrebno da ga grad Rijeka pozove na odgovornost zbog boljeg vođenja HNK Rijeka i da se vodstvo po našem mišljenju više pozabavi problemima unutar kuće jer doista ne doliči jednoj uglednoj kući kao što je to HNK Ivan pl. Zajc da tako funkcionira', kazao je Hrebak.
Na riječki HNK osvrnuo se i Hrastov Ladislav Ilčić. 'Frljić stavlja zastave na pola koplja na Dan državnosti, na Dan domovinske zahvalnosti. Pa kakva je to umjetnost? Mislim, budimo realni. To više djeluje na nekakvo pubertetsko izvrdavanje, to nema veze s umjetnošću. I u krajnjoj liniji, to je kršenje zakona, to je vrijeđanje hrvatskih simbola. A to mi financiramo i mi smo odgovorni za svaku kunu koja ide prema tamo i mi trebamo biti kritični prema tome. Kad se tako kultura postavi, onda se zatvara sama u sebe. Nama se javljaju udruge, roditelji koji ne žele slati djecu na te predstave koje ih vode sa školom jer se tamo valjda se misli da je kultura umjetnost, da ćemo urušiti društvene norme ako se u cijeloj predstavi, ne znam, psuje ili ne znam što. To je sad valjda umjetnost', kazao je Ilčić.
U većini kulturnih ustanova vladaju nedisciplina, konfuzija i anarhizam, poručio je HDZ-ov Goran Marić.
Vlada sve ono što ne bi smjelo biti uopće, a kamoli vladati. Samo ministarstvo je dodjeljivalo sredstva medijima koja nisu postojala, nisu registrirana. Zamislite tog stanja duha koji to dopušta, ne samo dopušta, nego kreira i realizira? Što se događa u glavama tih ljudi? Ministarstvo kulture je primjer anarhije. HNK u Rijeci je primjer anarhije', kazao je Marić.
HDZ-ov Josip Borić rekao je kako riječki HNK, osim umjetničkog, ima politički program koji traje zadnje dvije godine, od dolaska Olivera Frljića za intendanta, protiv čijeg su upravljanja kazalištem ustali hrvatski branitelji, ali i ostali građani Rijeke.
'Pojavile su se tamo i nekakve replike kalašnjikova, nažalost i ono najgore - bilo je i fizičkih sukoba. To je rezultat djelovanja tog političkog programa te je sadašnji intendant, nažalost u silnoj želji da uvede ljude u kazalište, uspio dovesti ljude samo do vrata kazališta. Mogu to razumjeti, međutim gospodin Frljić koji očekuje povratak Jugoslavije, komunizma, koji za nas Hrvate kaže da smo izmišljena nacija, koji demokraciju naziva zlom, s ovakvim nalazom revizije može proći možda u onom bivšem vremenu komunizma ili samoupravljanja, gdje su ovakvi nalazi bili i poželjni', istaknuo je Borić.
Zastupnici SDP-a i drugih stranaka koalicije Hrvatska raste uglavnom nisu sudjelovali u raspravi. Oglasio se samo kratko HNS-ov Ivan Vrdoljak. 'U svim raspravama pozicijskih vijećnika nije bio spomenut ni Zadar, kao ni Vinkovci, ni Krapina, ni Virovitica, ni Gospić, ni sedam institucija u Zagrebu. Malo neobično. Vidi se to i malo je neobično te s tim treba upoznati hrvatsku javnost', rekao je Vrdoljak.