Prije dva tjedna ovdje je bio potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i Hrvatska je dobila jasnu poruku, podsjetio je Orešković i ustvrdio da je Hrvatska vjerojatno bila jedina država kojoj se prijetilo korektivnim mjerama te poručio: 'To bi bila katastrofa za investitore da Hrvatska nije pokrenula reforme i da smo pali pod korektivne mjere i za sve građane Hrvatske mislim da to ne bi bila pozitivna priča.'

'Ova Vlada spremna je voditi reforme i njih ćemo i provesti, i to sam i napisao predsjedniku EK Jeanu Claudeu Junckeru, da nema razloga da EK pokrene korektivne mjere. Mi ćemo provesti reforme koje trebamo provesti', kazao je Orešković.

Kazao je i da su on i ministar financija Zdravko Marić, kojemu se zahvalio na trudu, radili prošlih dana na programu reformi: 'Prošlu subotu smo pet sati bili kod mene, ministar Marić i ja, napisali smo pet stranica reformi i to smo poslali u Europsku komisiju; i čuo sam se s Dombrovskisom i vrlo jasno sam naveo koje su naše reforme te da sam uvjeren da će ovaj dokument biti dovoljan da EK uvidi da smo ozbiljni i da nema razloga da se uvedu te korektivne mjere, a ovih dana ćemo javnosti predstaviti mjere koje smo predložili EK-u.'

Upitan što je točno plan i što su točno reforme, Orešković je samo kazao da se proračun neće povećati i da deficit ide ispod tri posto te da će se smanjiti dug u zdravstvu, a plaće i mirovine ostaju iste dok će raniji odlazak u mirovinu bito 'penaliziran'. a u planu je i ubrzati procese za investitore te poboljšati kvalitetu upravljanja javnim tvrtkama.

'Šverc ljudi je biznis model, a mi ćemo ga uništiti'

Što se tiče izbjegličke krize, Orešković je kazao da je o pitanju emigranata razgovarao s Junckerom, Donaldom Tuskom, Angelom Merkel i da emigranti više neće prolaziti ovom rutom: 'Naš je zajednički stav bio taj da treba zatvoriti balkansku rutu i da takva formulacija treba ući u završnu izjavu sa summita.' Na kraju je izjava ublažena pa su čelnici EU-a prihvatili formulaciju da je 'neregularni tok emigranata duž zapadnobalkanske rute sada završen' i Orešković smatra da je cilj ispunjen jer je poruka iz Bruxellesa bila jasna.

Podsjetio je da je Slovenija aktivirala schengenska pravila što znači da netko tko ne traži azil, neće moći proći kroz Sloveniju. 'To je stvorilo domino-efekt, mi smo to isto uveli, a uvela je to i Srbija. Danas smo na nuli s 3.200 emigranata i mislim da je to pozitivan rezultat za Hrvatsku i za naše susjede', zaključio je Orešković u Banskim dvorima dok je na grčko-makedonskoj granici blokirano oko 15.000 ljudi, i to uglavnom žene i djeca.

Uz zahvalu ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću na 'super suradnji i koordinaciji', Orešković je poručio i da je šverc ljudi biznis model te ustvrdio da će ga uništiti. Orepić, koji je ranije trebao održati konferenciju za medije što je i najavio, ali se odlučio 'prebaciti' u Banske dvore k premijeru, poručio je da 'alternativne rute nemaju nikakvo uporište' te da je glavna tema u Bruxellesu bila kako uništiti taj model i kriminal te je bitno i koliko će i NATO pomoći'.

Kako je novi pristup 'iako tako ne izgleda' zapravo humaniji od krijumčarenja ljudi?

Upitan što ako i kad izbjeglice probiju granice, pronađu nove putove i što kad se dogode nove tragedije poput one kada se u krijumčarskom kamionu smrti u Austriji ugušila 71 izbjeglica, a među njima i žene i djeca, Orepić i Orešković su ustvrdili da su i 'takvi scenariji predviđeni te da su predvidjeli određene snage koje će to odrađivati'. Pritom je Orepić ocijenio i da je novi pristup 'iako tako ne izgleda', zapravo 'humaniji' od krijumčarenja ljudi.

Na pitanje o sudbini 30.000 izbjeglica u Grčkoj, među kojima su brojne žene s djecom, rekli su da će EU pomoći Makedoniji i Grčkoj, a Orepić je dodao da je Hrvatska dio ukupnog rješenja i da je ono što se događa u Makedoniji uistinu moguć realan problem koji će se rješavati s vremenom: 'Suština je držati čvrsto granicu, granični režim koji će se provoditi, govorim o redovitom graničnom prijelazu, a na sve eventualne izvanredne okolnosti su spremne snage da reagiraju'.

Turska je spremna preuzeti odgovornost da se dio izbjeglica vrati u Tursku, a da se drugi dio raspodijeli sukladno dogovoru s EU, dodao je Orešković, a Orepić upitan za informaciju kako bi se Hrvatskoj mogla dogoditi 'Lampedusa', u smislu da se izbjeglice počnu iskrcavati na hrvatskim otocima poput Korčule, ustvrdio je da za to nema nikakve osnove.

Orešković se sastao s Brkićem i branio Puljiza

Govoreći o potrazi za ministrom branitelja, potvrdio je da se jučer našao s HDZ-ovim kandidatom Milijanom Brkićem te će i danas nastaviti sastanke: 'Tražio sam kandidata. To ne znači da ću se vidjeti sa svim kandidatima. Jučer sam se sastao s gospodinom Brkićem s kojim sam imao konstruktivan i otvoren sastanak. Poslije ove konferencije ću se naći s braniteljima, ali i s drugim kandidatima za ministra branitelja.'

Osvrnuo se i na prigovore oko svojeg izbora Jakše Puljize za chief integration officera te je opetovao da je riječ o stručnjaku koji 'kuži europske fondove': 'Gospodin Puljiz je stručnjak, doktor znanosti, ima dobro iskustvo, našli smo se prije mjesec i pol, dva mjeseca i vidio sam da vrlo dobro kuži ne samo europske fondove, već i ono što nam je bitno u ovoj situaciji, da ministri ne rade u silosima, već da surađujemo horizontalno.'

Orešković: OK je da Karamarko ima svoj stav, ali donosim odluke

'Svatko ima pravo na svoj stav, ali ako netko misli da bi se neka odluka trebala donijeti brže, OK, i ja mislim da bi neke stvari trebale ići brže i kad prikupim informaciju, donijet ću odluku', poručio je Orešković na pitanje nalazi li se pod pritiskom prvog potpredsjednika Tomislava Karamarka. 'Ja i potpredsjednik Karamarko imamo dobre odnose, on ima svoj stav i svaki potpredsjednik ili ministar može imati svoj stav, ali ja ću donijeti odluku u svoje vrijeme.'

Što se tiče smjene šefa SOA-e Dragana Lozančića, ustvrdio je da zbog posjeta Bruxellesu nema dovoljno vremena da može dovoljno ispitati slučaj, ali je poručio da će se sve to u svoje vrijeme riješiti, a otkrio je i da je jučer bio na Pantovčaku kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te da će imati diskusije i ovih dana.

Upitan što misli o inicijativi Mosta za kresanje materijalnih prava ministara, odvratio je da je 'tražio od svakog ministra prijedloge i to će se prezentirati na sjednici Vlade'. 'I tu ćemo vidjeti što ima smisla i što nema smisla, ali sve je na stolu. Ja sam uvjeren da ću i za mjesec dana, dva mjeseca, tri mjeseca tražiti nove prijedloge za povećanje efikasnosti. Trebamo konstantno gledati gdje možemo uštedjeti.'

Nakon što je danas bio na prvoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća istaknuo je da je potreban otvoren dijalog: 'Situacija nije sjajna, imamo dosta izazova, ali uvjeren sam da ćemo kao lideri naći rješenje i poboljšati standard građana Hrvatske.'

Hrvatska bez posebne paske EK

Hrvatska je, podsjetimo, zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a Europska komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa koje moraju predati do kraja travnja. Osim Hrvatske makroekonomske neravnoteže imaju i Bugarska i Francuska te Italija i Portugal.

Komisija, podsjetimo, dijeli zemlje u četiri kategorije pa su tako u prvoj skupini zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.

Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, ustanovljeno je da njih šest nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerne neravnoteže.

Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.

Zatvorena Balkanska ruta

Izbjeglička ruta preko Balkana, podsjetimo, službeno je zatvorena; naime od ponoći je na snazi primjena schengenskih pravila što znači da se preko granice više ne može bez valjanih putnih isprava.

Za to vrijeme sve je više izbjeglica na grčko-makedonskoj granici, a njih više od 14.000 u bijegu od rata i siromaštva u nevjerici je primilo vijest da neće moći nastaviti put prema Zapadnoj Europi i stanje je sve napetije.

Izbjeglice ne odustaju od opasne plovidbe morem do grčkih obala unatoč naporima Ankare da zaustavi njihov priljev u skladu s postignutim dogovorom s Europskom unijom, a turska obalna straža u srijedu ujutro presrela je više desetaka, većinom sirijskih emigranata u uvalicama duž Egejske obale.