Prema podacima iz posljednje revizije upravljanja i raspolaganja nekretninama Grada Zagreba, od ukupno 7504 gradska stana 2014. njih 1294 korištena su bespravno, a u 1366 stanova živjeli su zaštićeni najmoprimci. Odlukom iz 2012. bespravnim stanarima koji su gradske stanove zaposjeli na sumnjiv način i godinama besplatno živjeli u njima omogućeno je da legaliziraju svoj bespravni status.

Upravo tako glasi i kategorija korisnika stanova iz tablice u izvještaju Državne revizije: 'najmoprimci koji su legalizirali bespravno korištenje stanova' - bez obzira na kaznenu ili prekršajnu odgovornost za nelegalno zaposjedanje stanova, bez obzira na nagomilane dugove po osnovi višegodišnjeg neplaćanja najamnine i(li) režija. Pod teretom sve većih troškova, u nemogućnosti da bespravne stanare isele po kratkom postupku, gradski oci odlučili su jednostavno 'otpisati' grijehe bespravnim stanarima, uvjetujući regulaciju njihovog statusa potpisivanjem ugovora o najmu i podmirivanjem troškova stanovanja - po socijalnim uvjetima za siromašne, a za ostale po tržišnoj cijeni. Nije baš uspjelo. Od 2012., kada je Zagreb brojao 1776 bespravno korištenih stanova, mogućnost legalizacije do 2015. iskoristili su korisnici njih svega 264.

Novopečeni najmoprimci potpisali su ugovore s Gradom na tri godine, a oni sada istječu. Gradonačelnik Milan Bandić najavio je krajem prošle godine da prodaja gradskih stanova počinje 1. travnja te je izrazio očekivanje da će se nešto u tom smislu konačno pokrenuti, nakon što su dva natječaja u međuvremenu propala zbog visokih tržišnih cijena.

Bernardić ponosan na 'uvođenje reda'

Odlukom Gradske skupštine, dakle, 17. ožujka jednoglasno je amenovana prodaja stanova po povoljnim uvjetima, i to stradalnicima iz Domovinskog rata iz kategorije zaštićenih najmoprimaca, a koji koriste gradske stanove neprekidno 10 godina. U praksi, to znači da hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskog rata, koji su redovito plaćali sve troškove i ispunjavaju druge uvjete, traže otkup stanova od Grada Zagreba, ali se cijeli proces, uključujući procjenu nekretnine i olakšice temeljem invaliditeta, odvija putem Ministarstva branitelja, objašnjava za tportal Zvane Brumnić, predsjednik Kluba gradskih zastupnika SDP-a.

Stanovi će se prodavati sukladno propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja i Uredbi o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata.

Davor Bernardić, predsjednik zagrebačkog SDP-a, podsjeća da je upravo na njihovu inicijativu 2012. donesena odluka o prodaji stanova kojom se željelo 'konačno riješiti situaciju sa stanovima u Zagrebu i otkloniti životnu neizvjesnost ljudi koji žive u gradskim stanovima, bilo da je riječ o zaštićenim stanarima za koje mislimo da trebaju moći otkupiti svoj stan ukoliko to žele, bilo da je riječ o stanarima koji nemaju reguliran status, da ga se regulira kroz tržišni najam'.

Unatoč tome što je 'legalizirano' korištenje tek 264 stana, Bernardić za tportal kaže da je 'puno ljudi reguliralo status'. 'Ne žive više u neizvjesnosti, nego su otišli u tržišni najam. Na to sam osobno ponosan jer smo na neki način odlučili podvući crtu i uvesti red. Uvijek smo za transparentno upravljanje gradskom imovinom, a transparentno znači ne bespravno', kazao je Bernardić za tportal.

Bandić htio prodati stanove bespravnim korisnicima

SDP je 2012. osujetio naum Milana Bandića da se u prodaju stave i bespravno korišteni gradski stanovi, i to s pravom prvokupa onima koji ih bespravno koriste. Vijećnik Jurica Meić tada je poručio da se ne smiju nagrađivati oni koji su se uselili u stan udarcem noge u vrata i da svi ostali građani koji su kupovali stanove tako ispadaju budale, a Bernardić je još onda tražio da se status stradalnika iz Domovinskog rata u gradskim stanovima riješi u skladu sa zakonom kroz resorno Ministarstvo branitelja - što se posljednjom odlukom i počelo ostvarivati.

Bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, predsjednica Gradske organizacije HNS-a Grada Zagreba i pretendentica na gradonačelničku funkciju, u razgovoru za tportal ističe da ne bi bilo dobro da u prodaju idu gradski stanovi u koje su korisnici ušli nasilno i nezakonito, bez potrebnih dokumenata. S obzirom na nagomilanu neriješenu stambenu problematiku, osobito zaštićenih najmoprimaca, Grad Zagreb trebao bi - svaki put kad donosi odluku o prodaji stanova - znati koliko točno ima stanova, tko je u njima i po kojoj osnovi, koliko ih je prazno i što će činiti s njima.

'Niz je nepoznanica. Kao što je i niz drugih stvari netransparentno u Gradu Zagrebu, a u ovom trenutku teško je dobiti točnu brojku i znati s koliko stanova raspolaže Grad', upozorava Mrak Taritaš, dodajući da se podaci nalaze po različitim gradskim uredima i da se dijele parcijalno. Njezine riječi potvrđuje i Državna revizija, koja bilježi da Grad Zagreb nije ustrojio analitičku knjigovodstvenu evidenciju nekretnina, odnosno da nekretnine nisu evidentirane prema vrsti, količini (površini) i vrijednosti te drugim potrebnim podacima, primjerice datumu i osnovi stjecanja.

Mrak Taritaš: Nitko nije Djed Mraz da dijeli stanove
 
Mrak Taritaš smatra da se Grad uistinu treba rješavati nekretnina koje mu donose veću štetu nego korist, ali je pritom nužna revizija, kao i strategija upravljanja gradskim stanovima.

'Godinama se vuku priče o ljudima koji su bespravno u gradskim stanovima, a neki su čak završili na sudu zbog preprodaje i podjela ključeva. Što je s tim slučajevima, u kojoj su fazi, čisti li se to? Brdo je nepoznanica s tim gradskim stanovima. Frustrirajuće je to neznanje, ta netransparentnost u Gradu Zagrebu', kaže Mrak Taritaš.

'Nitko ne traži izbacivanje ljudi na ulicu, ja sam prva protiv deložacija, ali dajte da vidimo o čemu je uopće riječ. Pa nije nitko Djed Mraz da dijeli poklone, niti samo jedan čovjek ima ekskluzivno pravo znati o čemu je riječ', upozorila je bivša ministrica i potencijalna zagrebačka gradonačelnica, definirajući gradske stanove kao veliku sivu zonu, zbog čega joj se prilikom svake odluke o prodaji gradskih stanova ukaže 'barem šest upitnika nad glavom'.

Prema njezinom mišljenju, gradski stambeni fond treba smanjiti, ali u njemu i zadržati određeni broj nekretnina za barem privremeni smještaj onih koji se, možda i uslijed deložacija, nađu na ulici ili onih slabijeg imovinskog statusa.

Što se pak tiče bespravnih stanara u gradskim stanovima, ističe da treba analizirati svaki slučaj zasebno. 'Treba vidjeti imaju li drugu nekretninu u obitelji na području Hrvatske, na koji način su ušli u stan, tko im je dao ključeve, otkud su dobili struju... To je vrlo osjetljiva i komplicirana problematika i nije dobro da se novim odlukama u postojeći nered donosi novi nered. U jednom trenutku morate podvući crtu, napraviti analizu i donijeti točnu odluku što i kako ćete činiti. Treba biti oprezan, ali hajdemo za početak vidjeti koliko stanova ima Zagreb, tko je u kojem stanu te tko će ga i kako otkupiti', nabraja Mrak Taritaš.