Izuzetno dobre dojmove o Oreškoviću ima vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (HDZ), a s premijerom i njegovim suradnicima razgovarao je oko 45 minuta.

'Premijer ostavlja dojam čovjeka koji je došao iz poslovnog svijeta, ali naravno ne u onom negativnom smislu, da je krut i da je prisutna isključivo poslovna logika. Koliko sam stekao dojam iz razgovora, to je poslovna filozofija, ali premijer je otvoren za suradnju i sugestiju, nije isključiv u tom smislu. Na kraju krajeva, to je i sam rekao – da je došao poslušati, čuti što se zapravo hoće. Vrlo je otvoren prema svemu i to me veseli. Razgovarali smo na temelju argumenata, da se vidi što je na stvari i što se može napraviti, bez puno filozofije', opisuje Penava za tportal, dodajući da u Grad inače hodočaste i ljudi koji puno filozofiraju i obećavaju, ali uglavnom bez nekog učinka. 

Osobito mu se svidjelo kako je premijer reagirao po pitanju traženih 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta za investitora koji mu se prethodno obratio. Penava je rekao da Vukovar nije tipično poljoprivredni kraj i da nema toliko zemljišta. Premijer nije ni na čemu tvrdo inzistirao, već je saslušao problematiku kako bi imao informirani i detaljni odgovor za investitora. Da bi se došlo do tolike parcele, bit će nužna suradnja nekoliko jedinica lokalne samouprave nad kojima bdiju županije, a možda će se međusobno dogovarati i same županije. 'Sviđa mi se ta premijerova logika, kada je rekao: OK, ako nam je u interesu, idemo uzeti, ako nije – nije. Njemu je važno znati kako će voditi razgovor. Otprilike na tom primjeru ogleda se otvoreni način razmišljanja premijera', navodi Penava.

Dobra vibra: Konačno se više ne pati od funkcije

Tijekom sastanka premijer i njegovi suradnici vodili su bilješke. 'Osjeća se promjena u pristupu. Mislim da je ovo novi pristup koji u Hrvatskoj još nismo imali, da se ne pati od funkcije, nego se ide po principu 'ajmo raditi, ajmo napraviti posao'. Osjeća se entuzijazam, dobra je vibra', kazao je Penava. 

Penava je premijera izvijestio da je Vukovar pretrpio 4,6 milijardi kuna ratne štete samo u gospodarstvu i da očekuje promjenu Zakona o obnovi i razvoju Vukovara. Neke zakonske mjere pokazale su se nedovoljno učinkovitima, pogotovo u sustavu poticanja manjih vrijednosti, a izmjene bi trebale potaknuti interes većih tvrtki za ulaganje i osigurati dodatan motiv postojećim većim tvrtkama da ostanu na vukovarskom području – neke od njih razmišljaju o odlasku. S obzirom na ratna stradanja i činjenicu da u Europi postoje takva područja s reguliranim posebnim statusom, Penava očekuje od Vlade da u suradnji s Gradom Vukovarom u Bruxellesu lobira za to da i Vukovar postane zona u kojoj bi bilo povoljno otvoriti tvrtku i voditi posao.

Premijer Orešković, kaže Penava, reagirao je vrlo pozitivno na taj prijedlog. 'Zna slična iskustva u Kanadi, u kojoj u sjevernim dijelovima građani nerado žive pa se administracija, porezne uprave i slično stimulacijama usmjeravaju zbog ostanka ljudi u tim krajevima. I to je dobar način razmišljanja', ocijenio je Penava, dodajući da je slično prilikom posjeta Vukovaru govorila i veleposlanica Australije, konkretno za Tasmaniju, slabije naseljen otok s nižim životnim standardom od ostatka Australije, na kojem se radi nešto vrlo slično.

'Takav nam nije bio nijedan!'

Mijo Rajić, 63-godišnji svinjogojac i poljoprivrednik, vlasnik je OPG-a udaljenog od Vukovara 20-ak kilometara, na kojemu je jutros ugostio premijera Oreškovića. Rajić uzgaja svinje, ima 50-ak krmača s oko 250 prasaca, a hrani ih, kaže, onim što uzgoji na oko 40 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je uzeo u zakup od države. Zakup istječe iduće godine, a Rajić je obavijestio premijera da bez te zemlje njegova proizvodnja dolazi u pitanje. Orešković ga je pomno saslušao, u svinjcu.

'Nismo mogli zamisliti da je takav! Kad smo gledali medije, nije nam izgledao tako kao kad je došao uživo. Prvi je ušao u objekt za svinje i cijeloga ga prošao, zapričao se on na kraju svinjca. Kažem – premijeru, nemojte dugo tu ostati, osjetit ćete smrad i kasnije, a on kaže - zato nismo danas u odijelima, ovako smo se obukli. Takvi nam nije bio nijedan! Doduše, ne mogu reći, nisam imao priliku razgovarati s premijerom do sada, ali ovaj mi je pravi premijer. Vidi se da čovjek zna o tim investicijama, kako se dolazi do kapitala. Rekao je da će malo vidit' di to škripi, zapinje', ispričao je Rajić za tportal.

Mijo Rajić prijavio se na dva natječaja za fondove EU-a i na oba izgubio. Prvi zato što je utvrđen 'sukob interesa': konzultanti su, kaže, pogriješili kada su stavili da će se traktori umjesto od nekoliko firmi kupiti od jedne firme iz nekoliko trgovina. Drugi mu nije prošao jer su ponudili da silos izgradi vlastitim novcem, a onda će mu dati za strojeve i traktore. Nije htio potpisati jer bez 50 posto sredstava iz Unijinih fondova nije imao kapaciteta. 'Rekli su da projekt nije dobar – a zašto nisu tražili dopunu?', pita Rajić.

'Kako ne bih pristao da mi dođe premijer?'

'Ja rekao – ako nešto ne štima, ako neki papir nije dobar, pošalji mi da ispravimo to. Ali to je tako, nama malima nađu greškice da nas odbiju u tim agencijama, da dobiju oni veliki. Dobili su 70 posto tih sredstava', kaže Rajić. Premijer je, otkriva, rekao da će dobro razmisliti o tome i da će on malo pogledati što se to radi u agencijama.

S visokim gostima - u premijerovoj delegaciji bilo je još funkcionara iz Zagreba, ali i županije - Rajić je najviše govorio o zakupu zemlje. Tugomir Majdak, zamjenik ministra poljoprivrede, rekao je da je to sve rješivo i da će podržati da se pitanje dodjele zemlje spusti na razinu lokalne samouprave. 'Rekao sam da se samo bojim da će netko nabiti neke lažne bodove tamo u Zagrebu, gdje oni to odlučuju. Jer mogu skupiti 10 bodova za direktora kojeg zaposle, a taj im nije ni vidio firmu', objašnjava Rajić. 

Posjet premijera prvi mu je najavio Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije. 'On je u toku s nama, zna problematiku. Došao je i pitao pristajem li da dođe premijer. Kako ne bih pristao?! Tako da smo onda počeli. Bili su neki iz nekog protokola, pregledali gdje će premijer proći, mada oni nisu ni promislili da će on proći kroz svinjac. To mu neću nikad zaboraviti, to mu je plus veliki', ozaren je Rajić.

'Popio je jednu rakijicu i to mu je sve'

Kaže da je Oreškovića, s obzirom na njegovo manjkavo poznavanje hrvatskog jezika, dobro razumio. 'Naučio je on, neku riječ kaže i na engleskom, ali dobro. Razumjeli smo se, normalna stvar.'

Orešković se, dodaje, čak htio provesti imanjem koje se proteže na 54 hektara. 'Ali to je četiri kilometara kaldrmom, pa su rekli - ne. Volio bih ja da je on i to malo obišao kad je takav, svaka mu čast. Vidim da bismo mi mogli malo živnuti sad kad je on premijer', ocjenjuje Rajić. Nikakve veze s politikom on nema, tvrdi. 'Ja sam seljak, svinjogojac, poljoprivrednik. Uzgajam kukuruz, ječam, nešto malo pšenice i soju – hranu za svinje. Ako ima nešto viška, bilo je nešto prošle godine, proda se isključivo na račun, nema ništa crnoga. Svinje se prodaju na račun, nikakva crna prodaja', zaključio je Rajić.

Jutrošnja gužva posve ga je zatekla. 'Nisam mogao sve ni pratiti, novinara je bilo puno, nadam se da neće ništa zamjeriti', kaže Rajić. Njemu je pak zasmetala jedna stvar - to što su premijeru rekli da ništa ne jede. 'To mi se nije nimalo sviđalo. Rekli su da ne stavljamo na stol te naše suhomesnate proizvode i prasetinu. Tek je poslije gospođa iz protokola dozvolila da se to stavi. Stavio sam kulen, kobasice, slanine vrhunske kvalitete, kare, vrat, malo nešto sira i prasetinu. Kažu, nemoj prasetinu. Pa kako neću prasetinu, farma svinja, dođe premijer, a nema prasetine. Di to ima? Popio je jednu rakijicu i to mu je sve. Rekao sam, ako premijer ne smije jesti, ne smije, ali neka jedu drugi. Jeli su svi osim novinara. Kad je on otišao, oni za njim otrčaše svi', izvijestio je Rajić.