'Koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj donijela je odluku o nesudjelovanju na komemoraciji žrtvama logora Jasenovac koju svake godine organizira Javna ustanova Spomen područje (JUSP) Jasenovac. Razlog tome je neslaganje s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postava muzeja, odgađanje imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te dnevno politička događanja vezana uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva, stoji među ostalim u odluci Koordinacije koja okuplja 10 židovskih općina koje djeluju u Hrvatskoj.

'Mišljenja smo da je u takvom okruženju jasenovačka komemoracija tek prigoda za zadovoljenje forme u kojoj će isti oni koji toleriraju ustašku ideologiju zauzeti pozornicu kako bi iskazali svoja antifašistička stajališta i izrazili pijetet žrtvama', upozorava predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus podsjećajući da su se godinama prilagođavali 'protokolu s kojim se nisu slagali, smatrajući da je njihovo sudjelovanje važno s obzirom na brojne žrtve židovske zajednice'.

'Nakon svih pokušaja da nešto zajednički učinimo, to više nema smisla te ćemo komemoraciju organizirati sami u skladu sa židovskom tradicijom', najavio je Kraus.

Podsjetnici na jačanja ekstremne desnice, govora mržnje i povijesnog revizionizma

Govoreći prije nekoliko tjedana na međudržavnoj videokonferenciji koja se održavala istodobno u glavnim gradovima Slovenije i Hrvatske povodom postavljanje spomenika Holokaustu u Ljubljani i Sloveniji, govornici su naglasili da se rasprava odvija u ozračju jačanja ekstremne desnice, govora mržnje i povijesnog revizionizma, koji su izravno protiv vrijednosti koje spomenici zagovaraju.

Kraus je pozdravljajući tu inicijativu, ipak izrazio i bojazan da bi ona u dijelu javnosti mogla biti shvaćena i kao provokacija kazavši da ovo što se događa izaziva strah kod židovske populacije te da je pojava ekstremizma i nacionalizma otišla visoko. 'U zadnjih 25 godina ekstremna desnica je bila marginalna, pa se treba zapitati zašto sada nastupa kroz parlament i vladu', odgovorio je tada Kraus na pitanje iz Ljubljane kako se u raspravu uklapaju sporni stavovi hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je o ustašama pisao kao o herojima i mučenicima, a niječe i da se antifašizam nalazi u hrvatskom Ustavu.

Teško je zaboraviti i da je usred Zagreba nekoliko tisuća ljudi, a među njima je bio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš, uzvikivalo ustaški pozdrav 'Za dom spremni', baš kao i što se isti učestalo može čuti i na utakmicama premda predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na nedavnom ogledu Hrvatske s Izraelom u Osijeku uzvike 'Za dom spremni' i - da ne bi bilo zabune tko je za što spreman -  'Ajmo, ajmo, ustaše' nekim čudom nije čula. Inače, u Zagrebu, podsjetimo,  policija uzvikivače nije mogla privesti jer ih je, kako je to navela - nazivajući to objašnjenjem - 'bilo previše'.

Nije tako davno bila ni peticija kojom se tražilo da se u Hrvatsku vojsku uvede ustaški pozdrav 'Za dom spremni', koju su potpisali brojni ljudi iz akademske zajednice, među kojima su i dekani fakulteta, kao ni osnivanje udruga za novo prebrojavanje žrtava iz Jasenovca te služenje misa za ustaškog poglavnika Antu Pavelića

U osudama takvih i sličnih događanja kritike iz redova politike, uključujući oporbene prvake, nisu bile pretjerano glasne, a kad je reagirala vlast, bilo je to uglavnom mlako pa je tako povodom ustaških urlika u Osijeku tim HDZ-a i Mosta te premijera Tihomira Oreškovića, koji se iz svečane lože u kojoj je sjedio s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom, na te povike nije pomaknuo, koji dan kasnije poručio priopćenjem u kojemu osuđuju govor mržnje te isticanje simbola i slogana totalitarističkih režima na sportskim borilištima - nijednom riječju ne spomenuvši o kojim je to sloganima i kakvom govoru mržnje bila riječ.

Što se tiče Hasanbegovića koji se nakon otkrića da je u više navrata veličao ustaštvo, a kako bi smirio javnost i partnere pred medijima u kratkom obraćanju izjasnio da je protiv svih totalitarizama te osudio zločine ustaškog režima, premda ne i sam ustaški režim, kako su mnogi primijetili, u javnosti je nezgodno unatoč najavi da će doći u Jasenovac, odjeknula njegova izjava iz svibnja prošle godine kada je kao povjesničar i dopredsjednik Počasnog bleiburškog voda u emisiji Bujica Osječke televizije, kazao da je državno pokroviteljstvo nad komemoracijom za žrtve ustaškog logora smrti u Jasenovcu problem i ustvrdio da se na njoj 'ne komemorira žrtva, ne osuđuje počinitelj zločina, već se ona zloupotrebljava za rehabilitaciju jugoslavenskoga komunizma'.

Jasenovac kao floskula, tko (je) sjedi(o) na ušima i što rade 'savjetnici'?

Iz židovske zajednice već su tada izrazili zabrinutost takvim stavovima ministra, a Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba i voditeljica akademije Šoa te predstavnica židovske zajednice u Hrvatskoj u posljednjem sastavu Savjeta Spomen-područja Jasenovac tada je za Novosti podsjetila da je Jasenovac primjer najstrašnijeg zločina u kojem su život izgubile 83.000 ljudi i najgore mjesto ubijanja koje je bilo simbol NDH.

Iako Hasanbegović nema ovlasti da utvrđuje program spomen-obilježavanja, koji donosi Sabor na prijedlog Savjeta Spomen-područja Jasenovac, u nadležnosti ministra kulture je Javna ustanova Spomen-područja. Prema Zakonu o Spomen-području Jasenovac upravo ministar kulture imenuje i razrješava ravnatelja Javne ustanove te imenuje predsjednika i još tri člana od ukupno pet članova Upravnog vijeća. Ministar kulture daje suglasnost na statut Javne ustanove, a Ministarstvo kulture provodi i nadzor nad zakonitošću rada i stručni nadzor nad radom Javne ustanove. Nadalje, Ministarstvo kulture imenuje i jednog predstavnika u Savjet Spomen-područja Jasenovac, koji utvrđuje program spomen-obilježavanja, dok ostale članove imenuju Sabor, Općina Jasenovac, preživjeli logoraši, Savez antifašističkih boraca te romska, srpska i židovska manjina, pri čemu je i ravnatelj po položaju član Savjeta. Kako je posljednjem sastavu Savjeta mandat istekao prije godinu dana, a novi članovi nisu još imenovani, pitanje je i kako će se novi Savjet formirati, upozorila je Tabaković.

Također, još prošle godine i Grabar Kitarović je napravila ozbiljan politički gaf ne pojavivši se na komemoraciji u Jasenovcu kojom je obilježeno 70 godina proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, kako je odmah lani istaknuo publicist Slavko Goldstein, koji se tematikom vezanom uz zločin u Jasenovcu bavio u svojim knjigama. Goldstein je izrazio žaljenje što predsjednica nije bila na komemoraciji na kojoj je tradicionalno već desetak godina uvijek bio hrvatski državni vrh i kazao da je prilično neumjesno da je prekršila tu tradiciju, a sama se tri dana uoči komemoracije upisala u spomen-knjigu jednim tekstom u kojem se ne kaže tko su bili počinitelji zločina u Jasenovcu i tko su bili žrtve.

Predsjednica nije bila oduševila ni kada je kao pojačanje u svom savjetničkom timu uzela ravnateljicu Spomen-područja Jasenovac Natašu Jovičić kao posebnu savjetnicu za pitanja holokausta jer, kako je tada kazao upozorio povjesničar Hrvoje Klasić, 'predsjednici ne treba savjetnica za Holokaust nego za određivanje prema ustaštvu - Holokaust se nije događao nekome drugome i negdje drugdje, imali smo vrlo okrutan primjer u našoj povijesti i nadam se da se prema njoj nećemo odnositi selektivno, odnosno da ćemo voditi računa i o manifestacijama koje se događaju u sadašnjosti. Prije svega mislim na pokušaje revizionizma i veličanje ustaštva', kazao je još prije godinu dana Klasić.

U svemu ovome ne treba zaboraviti i na egzistencijalne probleme u kojima se zbog nevjerojatne birokracije nalaze logoraši jasenovačkog logora, ali i drugih ustaških logora, kojima je izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata oduzeto pravo na opskrbninu i dodatak na pripomoć u kući socijalna prava, kao i da je Jovičić dobila anonimni e-mail s fotografijom metka te e-mail Josipa Miljka iz Hrvatske čiste stranke prava, pun mržnje i prijetećih poruka u kojemu ju je optužio da živi od svojih laži o Jasenovcu i Hrvatima i da to plaća hrvatska država. Sve navedeno je tek dio, kako je ovoga vikenda upozorila Antifašistička liga Hrvatske, 'sirove fašizacije društva u svim segmentima i na svim razinama'.