Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o obustavi sanaciji 29 bolnica i dva doma zdravlja jer, po riječima ministra zdravstva Darija Nakića, sanacija nije postigla traženi učinak, a o obustava neće opteretiti osnivače, odnosno županije. Nakon sjednice Vlade, ministar je pojasnio kako će u budućnosti izgledati postupak odlaska na Hitnu pomoć
'Jedino što je u sanaciji postignuto je da ljudi koji su vodili te ustanove bili imenovani na te funkcije bez javnog natječaja. Uz sve probleme u zdravstvenom sustavu takav model nije održiv i mi želimo postići decentralizaciju sustava. Nakon što ova odluka bude objavljena u Narodnim novinama Upravna vijeća moraju provesti natječaje za ravnatelje instutucije', kazao je Nakić.
Naveo je da su ustanove koje su bile u sanaciji prije nje bile su u gubitku od 2,1 milijardu kuna, te da je u sanaciju uloženo tri i pol milijarde kuna i da su one danas zajedno u gubitku preko dvije milijarde kuna.
Najavio je da reforma Hitne medicine kreće tijekom lipnja, a nakon toga u trećem kvartalu i reforma bolničkog susatava, ali nije želio otkrivati detalje.
Pojasnio je kako će u budućnosti izgledati ako odlučite otići na pomoć potražiti na hitnoj.
'Svi pacijenti moraju se prije odlaska javiti liječniku obiteljske medicine ili ako on ne radi mogu se javiti u izvanbolničku hitnu. Uvijek je potrebno nazvati 194 i tamo će po norveškoj skali pitanja sestre odlučiti jesu li hitni pacijenti ili nisu i odlučiti će kako će postupiti.
Ako netko zaobiđe sve navedeno i odluči doći na hitnu tamo ćemo trijažu napraviti medicinska sestra. Ukoliko sestre procijene da nisu hitni uputit će ih se da se jave svom liječniku ili u izvanbolničku Hitnu. Ako oni ipak odluče da bi da ih se primi u hitnu platit će 150 kuna. Ukoliko tamo dobiju terapiju, injekciju ili infuziju platiti će 75 kuna', naveo je Nakić.
Ministar je uoči sjednice naveo da resorno ministarsvo radi na tome da se održi kvaliteta zdravstvene zaštite, a to uključuje povećanje cijene dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna.
'Radimo da održimo razinu zdravstva da omogućimo da svi ljudi od svojih primanja mogu dobiti kvalitetnu uslugu. Prekinuo sam ugovor s jednom privatnom kompanijom za određene dijagnostičke pretrage u vrijednosti od 16,5 milijuna kuna za prošlu godinu i to sam dao da rade ustanove u vlasništvu države. Je li to privatizacija zdravstva? Sve što radimo, radimo da povećamo sigurnost pacijenata i da im bude dostupna zdravstven zaštita. Povećanje cijene dopunskog osiguranja nije popularna mjera. To nije nitko što bi netko želio. Ja bih volio da sam mogao spustiti cijenu. Ali što ako dođemo u situaciju da ne možemo osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu', kazao je Nakić.
Upitan planira li povećati cijenu na 150 kuna i je li dokument koji su objavili pojedini mediji, prema kojem nas čeka privatizacija zdravstva, strategija ministarstva, Nakić je kazao kako njega nitko nije upitao postoji li takav dokument.
'Kad netko izmišlja podatke koji ne postoje, ja mislim da on sramoti svoju struku. Mediji bi trebali progovoriti o tome. Nas nitko nije upitao postoji li takav dokument. Taj dokument nisam vidio, niti sam ga ikad prezentirao niti znam da postoji. To nije dokument Vlade', zaključio je Nakić.
388380 ,417605 ,421555 ,422370
