Nakon poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja pri HZZO-u od 19 kuna, pitali smo HZZO koliko ljudi uopće u Hrvatskoj ne plaća, a ostvaruje pravo na to osiguranje te na temelju kojih kriterija.

Najveći broj takvih korisnika (70 posto) su osiguranici koji to pravo imaju zbog imovinskog cenzusa, socijalno ugroženi čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom trenutku iznosi 1.516,32 kn. U toj su skupini 2015. godine bili i osiguranici samci, ako im prihodovni cenzus u 2014. Godine nije bio veći od 1.939 kuna.

Redoviti učenici i studenti čine udio od 16 posto osiguranika s besplatnim policama dopunskog zdravstvenog osiguranja. Udio dobrovoljnih davatelja krvi je četiri posto, 3.5 posto besplatnih polica pripada darivateljima dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.

Stopostotni invalidi, osobe s posebnim tjelesnim oštećenjima te osobe koje zbog bolesti ili oštećenja ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi čine udio od 6,5 posto među milijun građana Hrvatske kojima se police dopunskog zdravstvenog osiguranja pri HZZO-u plaćaju iz Državnog proračuna.

Pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje imali su do 2010. godine i svi branitelji, nezaposleni i seljaci, ali im je to pravo ukinula vlada Jadranke Kosor jer se broj onih s besplatnom policom bio popeo na 1,25 milijuna ljudi. Danas pravo na besplatno dopunsko branitelji ostvaruju sukladno imovinskom cenzusu, odnosno stupnju tjelesnog ili psihičkog oštećenja.

Ako bismo siromaštvo u Hrvatskoj procjenjivali prema podacima HZZO-a, onda najmanje 700 tisuća ljudi u ovoj zemlji nema sredstva dostatna za život.