Na farmi Drijade Hele Liverić u istarskom Šumberu nedaleko od Plomina sudarili su se svjetovi. Tako je ova medicinska sestra po struci na Facebooku sažela utiske nakon što je na svojoj farmi ugostila dio diplomatskog kora predvođenog potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom i njegovom suprugom Anom. Ana i Hela prvi su se put susrele prije nekoliko godina, nakon što je Ana pogledala film 'Ona koja priča sa životinjama' Dane Budisavljević snimljen na samim počecima ove farme na kojoj se njeguje, kako ga je Hela prozvala, emotivno stočarstvo. Ana je otad, kaže Hela Liverić, njezina velika obožavateljica
'Ana Karamarko rad farme prati već nekih pet, šest godina. Podržava cijelu ovu priču i vjerojatno je ona zakuhala dio ovoga posjeta. Veleposlanice su dobile linkove na filmove koji su ovdje snimani, zainteresirale su se i odlučile na izlet kako bi se upoznale sa mnom i farmom', otvoreno govori za tportal Hela Liverić na čijoj farmi trenutačno žive tri konja, 88 koza, 76 jarića, pet krava s tri teleta, tri magarca, sedam vijetnamskih svinja, 11 gusaka, 46 kokošiju, tri psa, pet mačaka i deset šišmiša u staji.
Ovome društvu od jeseni bi se trebalo priključiti još 150 koza kupljenih u Austriji. Upravo su one i hraniteljice čitave farme jer se od njihova mlijeka proizvodi sir, skuta, jogurt i voćni jogurt kojega nema u trgovinama, nego se prodaje putem Facebooka ili u direktnom kontaktu s Helom. Jednom tjednom se proizvodi voze u Rijeku i Zagreb. Trenutačno koze na Drijadi proizvedu oko 110 litara mlijeka dnevno.
'Veleposlanice nisu bile u revijalnom posjetu'
U subotu su se na farmi Hele Liverić okupile norveška veleposlanica Astrid Versto, bugarska Tanya Dimitrova, američka Julieta Valls Noyes i veleposlanica Države Izrael, Zina Kallay Kleitman. Uz njih su na druženju na farmi u organizaciji Ane Karamarko bili prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i ministar školstva Predrag Šustar.
'Zvučalo mi je nevjerojatno da će me posjetiti veleposlanice, ali se dogodilo. I što je još važnije, nisu stigle u revijalni posjet. Ostala sam iznenađena koliko su se htjele, svaka osobno, upoznati s farmom. Cijeli dan smo proveli skupa. Bilo je prekrasno za vidjeti kako se veleposlanica mazi u staji s mojim kozama. Vrlo neobičan prizor', priznaje Hela koja je sedam godina na farmi radila sama uz povremenu volontersku pomoć prijatelja.
Ove godine situacija se promijenila. Zaposlila je prve ljude, ne za stalno, ali troje do četvero ih je uvijek na farmi.
'Naša farma nije biznis, nego stil života jer smo samoodrživi. Oni koji su snažni i jaki, održavaju sve ostale. Koze donose novac. Meni ne ostane gotovo ništa, ali farma funkcionira i proizvodi ono što je ljudima vrijedno. Možemo preživjeti, platiti ljude, a proizvoditi ono što je zdravo i ljekovito', objašnjava kratko načela rada Drijade na kojoj se njeguje takozvano emotivno stočarstvo.
To nije nikakav službeni pojam, nego kada je Hela počinjala s organiziranjem farme, odlučila je napraviti mjesto gdje će biti sretna, a to može samo ako je okružena životinjama i prirodom. Beskompromisan cilj joj je proizvodnja zdrave hrane za ljude, i to na etički prihvatljiv način.
Farma na kojoj se ne ubijaju životinje
'Lako je tako proizvoditi voće i povrće jer dosadašnje stočarstvo podrazumijeva nasilje nad žiivotinjama. Htjela sam vidjeti je li moguće proizvoditi hranu životinjskog podrijetla, jaja, sir, mlijeko, a da te životinje ne pate, a istovremeno se maksimalno zadovoljavaju njihove potrebe i želje. S time sam se navodila, a ovo je kao nekakav pilot-projekt', tumači ona.
Na Drijadi nema ubijanja životinja, nego one prirodno umiru, a o bolesnima se brinu i uvažavaju njihov oporavak. Od liječenja bolesnih životinja se nikada ne odustaje, u to se ulaže puno novca, brige i njege jer to, kaže Hela, zaslužuje svako živo biće.
'U Americi je puno farmi koje funkcioniraju kao azili domaćih životinja, ali se na njima ništa ne proizvodi, pa sebe kao ni ljude oko sebe ne mogu uzdržavati. To je ono što nas razlikuje. Oni su zapravo azili jer žive od donacija ljudi koji simpatiziraju njihov posao, a ja želim da naša farma bude ona na kojoj će se proizvoditi, a životinje živjeti na najbolji način u miru i slobodi, gdje su sve njihove potrebe zadovoljene i nešto proizvoditi. Pomiriti jedno i drugo, fizički je naporno', govori Hela koja se s Anom Karamarko upoznala nekoliko godina nakon otvaranja farme.
Ana Karamarko javila mi se preko Facebooka
Spojio ih je film Dane Budisavljević 'Ona koja priča sa životinjama'. Ana je Helu potražila putem Facebooka i kroz nekoliko dana su stupile u kontakt.
'Zainteresirao ju je taj projekt zdrave hrane jer je etički vrlo razvijena osoba i strašno puno o tome razmišlja kako bi se ljudi povezali. Kod mene je riječ o jednom humanijem modelu koji joj je jako interesantan, simpatizira ga, upoznaje nas s novim ljudima i stvara interesantne poveznice. Tako pomaže da se ova priča širi', kaže Hela napominjući kako je Ana Karamarko jako velika moralna podrška farme.
Stalno prati putem Facebooka što se na njoj događa i javlja joj se.
Na ovoj istarskoj farmi nema televizije jer ju Hela odbija posjedovati. Do informacija koje želi znati, dolazi putem interneta. Smatra kako televizor ljudima oduzima puno vremena kojega su mogli provesti kvalitetnije, baveći se nekim drugim aktivnostima. Tijekom toga razmišljanja, sinula joj je i ideja o projektu Banke koza.
Posuđuje koze onima koji žele svoju farmu
'Ideja je da se ne zaustavimo na mojoj farmi nego da napravimo što više sličnih. Tu nema konkurencije. Kroz banku stimuliramo stvaranje novih farmi. Sistem je da netko dobije pet, šest koza, a kada se razmnože, vraćaju nam ih natrag.
Ne meni, nego u banku iz koje ih opet dodjeljujemo novim ljudima. Ekipa koja je u sustavu preporučuje i odlučuje kome bi trebala ići nova tura kozica. Pokrenuto je već nekih 20 farmi koje lijepo funkcioniraju. To su male mikro priče koje imaju dobru bazu da se razviju do samoodrživosti ili veće priče gdje će se više proizvoditi', zaključuje Hela Liverić.
