Saborski Odbor za gospodarstvo na tematskoj sjednici o LNG terminalu (ukapljeni prirodni plin) zaključio je da je projekt LNG na otoku Krku vitalan gospodarski, ali i geopolitički interes RH, ali i za Srednju i Istočnu Europu. Od Vlade je odbor zatražio da se ne odustane od kopnenog terminala, no s obzirom i na tržište, i kupce, i vrijeme i novac, spremni su podržati da se ide u plutajući terminal u prvoj fazi
Gotovo svi sudionici sjednice, koja je osim saborskih zastupnika te državnih dužnosnika okupila predstavnike Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnike Hrvatske stručne udruge za plin, LNG Croatia, Plinacro, INA-e i HEP-a, zaključili su kako je terminal LNG na Krku strateški interes Hrvatske, ali i drugih zemalja Srednje i Istočne Europe, te kako se projekt što prije treba pokrenuti.
'LNG je strateški projekt Vlade i danas smo dobili jednoznačnu potporu projektu. Vlada je naravno, ubrzala sve aktivnosti oko toga. Imamo dnevne aktivnosti vezano uz LNG i sam premijer se aktivno uključio. U ovoj fazi je ključno pitanje vrijeme, naš je cilj da to bude vrlo skoro, u sljedeće dvije godine, ako možemo doći do prve faze odnosno plutajućeg terminala. Važno je i osiguranje transporta jer Hrvatska nije isključivo tržište. Ovo je projekt za cijelu Jugoistočnu i Srednju Europu. Svi su zainteresirani za njega, a nama dugoročno osigurava niže cijene plina kojeg imamo po trenutačnim uvjetima', poručio je nakon tematske sjednice ministar gospodarstva Tomislav Panenić.
Upitan kada se može očekivati odluka Vlade u koji terminal krenuti (plutajući ili kopneni), Panenić je rekao da su razgovori oko toga pokrenuti te da se trebaju analizirati oba scenarija. 'Ključno je otkup plina i koje su to količine i kada budemo to znali, onda će i odluka Vlade biti objavljena', rekao je Panenić.
Cijena ukupne investicije koja ovisi o modelu, dodao je, kreće se između 120 milijuna eura do 800 milijuna eura. što se tiče financiranja, Panenić je kazao da se može financirati grantom Europske unije, no uvjet za taj grant je jasan ugovor sa susjednim državama koje će od toga imati koristi.
Na važnost projekta upozorili su i drugi sudionici sjednice pa i predsjednik Odbora za gospodarstvo Domagoj Ivan Milošević koji je kazao da je i zaključak odbora da se radi o vitalnom interesu za RH, a li i za Srednju i Istočnu Europu. 'Vlada ne smije odustati od kopnenog terminala, međutim odbor podržava ulaganje u plutajući terminal u prvoj fazi. Jednako tako odbor od Vlade traži da imenuje jednu osobu koja će koordinirati državnim tijelima i drugim zainteresiranima', rekao je Milošević.
Ovaj projekt, dodao je, Hrvatsku stavlja na kartu Europe i svijeta, a i trebao bi biti prethodnica za druge energetske projekte.
Na sjednici je sudjelovao i Christopher Jones, zamjenik generalnog direktora DG energy Europske komisije. LNG terminal je ključan, poručio je Jones, kazavši kako je važno da se u realizaciju ide što prije zbog načina na koji LNG dolazi sada na tržište, ali i činjenice da zemlje u regiji imaju dugoročne ugovore s Gaspromom koji sada ističu. 'I Estonija je bila ovisna o Gaspromu, i onda su izgradili LNG. Na dan kada se LNG otvorio Gasprom je spustio cijene za 20 posto', naveo je primjer Jones.
Na važnost projekta LNG terminala ukazali su i u HGK i HUP-u. 'Ovaj projekt će koristiti gospodarstvu - onima koji koriste plin u proizvodnji', kazao je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš, podsjetivši da su mnoge industrijske grane propale zbog cijene plina.
Projekt podržavaju i saborski zastupnici, no bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak imao je nekoliko pitanja. Zanimalo ga je što je sa studijom utjecaja na okoliš, što je s lokacijskim i građevinskim dozvolama, ali i koliko će koštati evakuacijski plinovodi. Ta pitanja, nadovezao se Radimir Čačić, već su trebala imati fascikl odgovora. 'Do danas smo trebali imati plutajući terminal, no očito da je sada interes i Europe i SAD-a da svoj izvoz ima gdje realizirati i dobro je da je dovelo do ovoga', kazao je Čačić.
