Orešković je od hrvatskih građana zatražio podršku reformi koje su nužne jer, kazao je, ne može se više raditi na način kao što se do sada radilo.

Šezdeset reformskih mjera Vlada želi provesti u četiri područja - makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja investicijska klima, učinkovitost i trasparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada.

Glavni je cilj gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u idućih 18 mjeseci, naglašava premijer. "Ovaj dokument ocrtava politiku vlade za idućih 18 mjeseci i građani Hrvatske će nas mjeriti prema ovom dokumentu", rekao je.

"Reforme su fer, ali su potrebne", poručio je te kazao kako se bez njih neće moći podignuti potencijal gospodarskog rasta. A EK, upozorio je, ima procjenu da će rast biti manji od jedan posto ako se reforme ne provedu.

Reforme su, dodao je, napravljene u otvorenoj zdravoj diskusiji.

Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost podrazumijevaju smanjenje javnoga duga, ističe premijer ponavljajući da je to, uz gospodarski rast, ključ promjena.

Kako bi se olakšalo uvjete poslovanja i poboljšala investicijska klima, nastavlja premijer, moramo maknuti birokraciju iz sustava te pojačati informacijski sustav u javnoj upravi jer će se na taj način ubrzati procesi. Nužno je, dodaje, i smanjiti troškove poduzetnicima kroz smanjenje parafiskalnih nameta.

Vezano uz poboljšanje učinkovitosti i trasparentnost javnog sektora, Orešković izdvaja smanjenje broja agencija, a u pogledu boljega obrazovanja za tržište rada naglašava važnost kurikularne reforme.

Vlada usvojila i Plan konvergencije

Uz Nacionalni plan reformi Vlada je prihvatila i program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.–2019. godine, u kojem su, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, dva ključna cilja - poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja te zaustavljanje rasta javnog duga.

Taj je dokument, pojasnio je, makrofiskalni okvir za predložene reforme u Nacionalnom programu reformi, a predviđa se da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2 posto, uz blago ubrzanje u slijedećim godinama. Marić je pritom istaknuo da su ove projekcije rađene na trenutnim osnovama, uz postojeće stanje.

„Ali, kroz provedbu svih reformi želimo potencijal gospodarstva pojačati i time utjecati na ubrzanje gospodarske aktivnosti u godinama koje dolaze“, istaknuo je ministar financija te dodao da se u sve tri godine najveći pozitivni neto doprinos gospodarskom rastu očekuje od domaće potražnje, a nešto blaži od izvoza.

Kazao je i da je već i proračunom Vlada poslala poruku da joj je jedan od osnovnih ciljeva fiskalna konsolidacija i daljnje smanjivanje proračunskog deficita i javnog duga. Tako je za ovu godinu planiran deficit na razini opće države na razini od 2,6 posto, što je najniži planirani deficit još od predkrizne 2008. godine, slijedeće se godine projicira na razini od 2 posto, a u 2018. na 1 posto, rekao je Marić.

Dodao je i da se za ovu godinu planira ne samo stabilizacija, već i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 85,9 posto Smanjivanje fiskalnog deficita u projiciranim godinama, uz planirane prihode od aktivacije državne imovine na razini od oko 1, 6 milijardi kuna godišnje, trebale bi u tom razdoblju rezultirati daljnjim smanjivanjem javnog duga na ciljanih 80 posto. Ako stopa gospodarskog rasta u slijedećom godinama se digne i iznad planiranih razina „već do kraja projiciranih godina idemo debelo ispod 80 posto“, rekao je.

„Time praktički ispunjavamo sve preporuke EK“, naglasio je Marić.

Planom konvergencije analiziraju se i potencijalni rizici za ispunjavanje planova, pa je Marić kao potencijalne rizike naveo mogući rast kamatne stope na globalnim tržištima ili značajniju deprecijaciju kune, s obzirom na visok udio strane valute u dugu. No, istaknuo je, „postoje i pozitivni rizici – u reformama trebamo biti ustrajni“.