'Šutnja je Zlat(k)o', 'Ministarstvo torture', Ne damo Istru, Dalmaciju i novinarstvo', 'Smrt fašizmu, sloboda novinarstvu', 'Novinarstvo je nacionalni interes', 'Novinarstvo je pisanje onoga što drugi ne žele objaviti. Sve drugo su odnosi s javnošću', Uređujte Vladu, a ne medije'  ... samo su neki od transparenata koje su novinari okupivši se ispred zgrade HND-a nosili u mirnoj prosvjednoj šetnji praćenoj zviždanjem i bubnjevima od Novinarskog doma preko Savske i Vodnikove do Ministarstva kulture.

Ispred zgrade u Runjaninovoj prosvjednici su uglas pročitali Opću deklaraciju o ljudskim pravima i slobodama te dijelove Ustava Republike Hrvatske te su ispred ulaza u Ministarstvo u znak protesta postavili malen cirkuski šator i potom glasno pozivali ministra kulture na ostavku.

Ispred Ministarstva kulture prosvjednici su položilii olovke ispred transparenta s tekstom Opće deklaracije o ljudskim pravima i člankom Ustava koji jamči slobodu medija kako bi i simbolično čin upozorili da je vlast ta zajamčena prava pokopala.

'Aktualna vlast čini sve da bi onemogućila slobodu medija i neovisnost novinarstva. Na sve što smo dosad upozoravali su se Ministarstvo kulture na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, Vlada, Sabor i predsjednica države oglušili pa čak i na međunarodne apele podrške Hrvatskom novinarskom društvu. Stoga smo na ovaj Dan slobode medija odlučili mirnim prosvjedom pokazati da nećemo dopustiti da se vlast, kakva god ona bila, ponaša na ovakav način', rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković istaknuvši da je zadovoljan odazivom na prosvjed i potporom HND-u, ali i da među novinarima, posebno onima koji rade na HRT-u, vlada strah i da se nisu odazvali zbog straha za egzistenciju.

Svjetski dan slobode medija, podsjetimo, obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993. godine, kada ga je proglasila Glavna skupština UN-a, s ciljem podizanja svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela.

Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku u Namibiji, s jedinstvenom vizijom - zaštititi temeljna prava slobodnog tiska.

U povodu Svjetskoga dana slobode medija u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' gostovali su jutros šef saborskog Odbora za medije Andrija Mikulić i predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Saša Leković

Mikulić je ustvrdio kako se u Hrvatskoj apsolutno poštuje sloboda medija i da smo u tom pogledu i ispred mnogih zapadnih zemalja, a kao primjer je naveo i činjenicu da je sada već bivši ravnatelj HNK u Rijeci Oliver Frljić stavio hrvatsku zastavu na pola koplja i ništa mu se nije dogodilo. 'Što bi se dogodilo da je to napravio ravnatelj nekog kazališta u Francuskoj?', upitao je Mikulić.

Leković je pak kazao da nijedna hrvatska vlast nije omogućila potpunu slobodu medija, ali se situacija drastično pogoršala zadnjom smjenom vlasti i kao primjer je naveo upravo HRT. Politička kontrola nad HRT-om uspostavljena je za prošle Vlade, ali je novi zakon iskoristila ova vlast. 'Zašto HND nije reagirao kad je za prošlog mandata na HRT-u smijenjeno 40 ljudi?, upitao je Mikulić.

Leković je podsjetio kako se danas organizira prosvjedna šetnja do Ministarstva kulture, a razlog je to što HND ne može uspostaviti kontakt s ministrom Zlatkom Hasanbegovićem. No Mikulić je opetovao da se Hasanbegovića napada jer je ukidanjem Povjerenstva za neprofitne medije, tvrdi Mikulić, spriječio sukob interesa i 'dizanje ruku urednika koji su sami sebi dodjeljivali novac'.

Svečana dodjela novinarskih nagrada

Nakon prosvjedne šetnje održana je svečana dodjela novinarskih nagrada Hrvatskog novinarskog društva, a potom će biti upriličena videokonferencija o slobodi medija i provjeravanju činjenica, na kojoj će sudjelovati predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, a u koju će biti uključeno 16 zemalja iz cijeloga svijeta.

Na konferenciji će uvodno govoriti Julieta Valls Noyes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj, te stručnjak za provjeru podataka u tekstovima Glenn Kessler. On će govoriti o ulozi koju provjera podataka igra u odgovornosti vlasti, važnih javnih i privatnih institucija prema svojim građanima i kako svaki pojedinac može biti pronicljiviji čitatelj.