Najviše pacijenata-turista Hrvatsku trenutno izabire zbog dentalnih i usluga fizikalne medicine i terapije, a priliku za zdravstveni turizam do sada su najviše prepoznale ustanove i privatne poliklinike na područjuIstre i dijela Kvarnera.

'Hrvatska stranim gostima i pacijentima prije svega može ponuditi visokokvalitetnu uslugu po značajno nižim cijenama nego u drugim zemljama Europske unije. Posjedujemo i izuzetno kvalitetne prirodne ljekovite činitelje kao što su očuvani okoliš, čisto more, ugodna klima što predstavlja našu najveću komparativnu prednost u odnosu na druge zemlje iz okruženja. Svemu se može pripisati i dugogodišnja tradicija u turizmu, stogodišnja tradicija zdravstvenog turizma upravo na području Kvarnera, a posebno u Opatiji, Crikvenici i Lošinju', govori za tportal Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK-a i ravnatelj Daruvarskih toplica, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju.

Nema sustavnog prikupljanja podataka o tome koliko godišnje turista posjeti Hrvatsku radi zdravstvenog turizma. Oni su, prema tumačenju Medaka, mogu dobiti iz ukupne mase dolazaka i noćenja koji se registiraju kroz sustav Hrvatske turističke zajednice.

'Ovog trenutka u specijalnim bolnicama i lječilištima u Hrvatskoj se ostvaruje oko 500.000 noćenja u komercijalnom smještaju od mogućih 950.000 što znači da ima dosta prostora za poboljšanje u ovom javnom sektoru. Noćenja koja se ostvaruju u privatnom sektoru nisu evidentirana sustavno tako da se točan podatak ne zna. Također treba naglasiti da veliki dio ustanova nema kategoriziran smještaj što još dodatno komplicira cjelokupan razvoj zdravstvenog turizma', ističe Medak.

Nešto ranije su iz HGK poručili kako zdravstveni turizam u Hrvatskoj na godišnjoj razini zapošljava oko 10.000 osoba i ostvaruje oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga, a procijenjuje se kako bi vrlo brzo on mogao dosegnuti i milijardu eura godišnje.

U Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu na čelu koje je njezin osnivač prof.dr.sc. Nikica Gabrić svakodnevno se susreću s upitima i dolascima stranaca radi operativnih zahvata na očima. Ovdje se najčešće odlučuju podvrgnuti operaciji mrene koja je u Hrvatskoj četiri puta jeftinija nego li u Norveškoj, dva puta niža od zahvata u Njemačkoj ili Italiji. Pacijenti dolaze iz susjedne Slovenije, Italije i Austrije.

'Postoje takvi zahvata u kojima hrvatska medicina može ponuditi kvalitetno liječenje i dobre cijene na kojima se još uvijek može zaraditi jer je cijena rada u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu niža, a koristimo iste materijale i tehnologiju. Pacijenti uštedu ostvaruju jer plaćaju nižu cijenu rada liječnika, medicinskih sestara i čitavog osoblja koje sudjeluje u njegovu liječenju', kaže za tportal dr. Gabrić.

Cijene umjetnih kukova, dodaje on, leće ili aparata koje kupuju eventualno je deset posto jeftinija nego u zapadnoeuropskim zemljama, a kvaliteta materijala i usluge je na istoj razini. Po njegovu mišljenju u inozemstvo se treba odlaziti zbog operativnih zahvata koji se rijetko obavljaju u Hrvatskoj.

'Ako se ovdje nešto operira pet puta godišnje, onda je šansa da se takva operacija obavi u Hrvatskoj visokorizična jer se nema dovoljno iskustva. Tako rade i druge zemlje, a ne samo Hrvatska. Ne možete stvoriti broj operacija koje vam daju rutinu i sigurnost, ali takvi pacijenti sigurno zaslužuju da budu liječeni na najboljim mjestima', kratko se osvrnuo i na godišnji izvještaj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema kojemu je u prošloj godini za liječenje u inozemstvu potrošeno 319,59 milijuna kuna.