Udruga za ženska prava B.a.B.e ocijenila je u srijedu da je novinarska etika zakazala, a svi dionici pretjerali u slučaju 23-godišnje djevojke, kćeri trenera i sportskog direktora Dinama Zorana Mamića koja je uhićena i dovedena pred sud u Zagrebu pod sumnjom da je slala prijeteće poruke 26-godišnjem bivšem dečku i njegovoj majci
Sutkinja Županijskog suda je osumnjičenoj N.M. odredila jednomjesečni pritvor, uz jamčevinu od milijun kuna, a mediji su objavili da je policija ‘žustro’ reagirala te prenijeli njezino puno ime i prezime, druge osobne podatke i fotografije.
Djevojku, koja je s 26-godišnjakom bila u vezi pet godina, policiji je prijavila njegova majka.
‘Smatramo da iznošenje osobnih podataka djevojke koja još uvijek nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo prijetnje, nije u skladu s novinarskom etikom’, odgovorile su B.a.B.e. na Hinin upit o tom slučaju.
Ovakav pristup izvještavanju je, na žalost, postao pravilo kada se radi o javnim osobama’, dodaju u udruzi i kažu da je ‘činjenica da se u najvećem broju slučajeva obiteljskog nasilja ili nekih drugih kršenja ljudskih prava, kaznenih djela i sl. objavljuju inicijali počinitelja/ica i žrtvi, pogotovo ako su djeca i maloljetnici/e uključeni/e u slučaj’.
Medijske slobode vrednota demokracije
Udruga za ženska prava ističe da su ‘medijske slobode divna vrednota demokracije, ali da ‘upravo one štite i omogućuju tu istu demokraciju, no novinari/ke vrlo često izostave dovoljnu količinu odgovornosti za javno objavljenu riječ.’
‘Ono što obilježava suvremene medije, posebno kada govorimo o mainstream medijima, je senzacionalizam, gubitak vjerodostojnosti, pad profesionalnosti, narušavanje etičkih i moralnih standarda što dovodi do medijskog nasilja’, smatraju B.a.B.e. i dodaju da u ovom slučaju nisu samo mediji prevršili mjeru dobrog ukusa i etičkog kodeksa.
‘Ovdje je čitav sustav pokazao svoje manjkavosti, a svi dionici u procesu pretjerali. Ovakvo izricanje sankcija šalje poruku da je u ovom društvu i dalje važno tko si i čiji/a si’, piše u odgovoru Hini te se dodaje da je djevojka ‘bez obzira na postupke njenih članova obitelji i na njezin društveni položaj, trebala i morala imati isti tretman kao bilo koja druga stranka ili prestupnica’.
To dovodi do zaključka, smatra udruga, kako se sudska praksa, tumačenje zakona i njegova primjena još uvijek interpretiraju i primjenjuju na individualnom nivou i ne postoje uvriježeni i jasni kriteriji za sve članove/ce društva koji se nađu s one strane zakona.
‘Što se nekome 'pripiše' kao olakotna okolnost, drugome je otegotna. To dovodi do nepovjerenja u sustav s kojim se svakodnevno susrećemo u direktnom radu s korisnicima/cama našeg psihološkog i pravnog savjetovališta u udruzi B.a.B.e. Zbog ovakvih dvostrukih standarda, još uvijek se mali broj žrtava odlučuje prijaviti nasilnike, bojeći se u ishod cijele situacije jer sve ovisi o pojedincima/kama koji su uključeni u proces; od policajaca/ki do sudstva.’, ističe udruga.
Žrtve nemaju hrabrosti
Ženska udruga upozorava da stoga ’mnoge žrtve nemaju hrabrosti, energije, vremena, novca, znanje niti snage da se uhvate u koštac sa sustavom jer se nikada ne zna u kojem će smjeru otići proces’.
B.a.B.e. podsjećaju na preporuku Savjeta Europe Rec (2003)13 ‘o medijskoj distribuciji informacija u vezi s kaznenim postupcima’, ... prava na pretpostavku nevinosti, pravedno suđenje i poštovanje privatnog i obiteljskog života po točkama 6. i 8.
Konvencije postavljaju osnovne zahtjeve koji se moraju poštovati u svakom demokratskom društvu. Poštovanje principa pretpostavke nevinosti je sastavni dio prava na pravedan proces. Prema tome, mišljenja i informacije vezane za kaznene postupke koji su u tijeku, mogu se iznositi ili pronositi u medijima samo ako se njima ne povrjeđuje pravo osumnjičenog/e ili optuženog/e da se smatra nevinim/om do donošenja presude o krivnji.
