Prva sjednica Vlade RH u statusu tehničke Vlade
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL
Prva sjednica Vlade RH u statusu tehničke Vlade
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL
Tehnička vlada HDZ-a i Mosta predvođena premijerom Tihomirom Oreškovićem, ali bez potpredsjednika Bože Petrova iz redova Mosta, okupila se danas na prvoj sjednici nakon što joj je Sabor prije tjedan dana izglasao nepovjerenje te se potom u ponedjeljak raspustio, a na dnevnom je redu sjednice bilo devet točaka u zatvorenom te još gotovo 40 točaka u otvorenom dijelu, među kojima i izmjene nekoliko zakona što je posebno privuklo pozornost javnosti, s obzirom na to da bi vlada trebala samo održavati hladni pogon
'Bit ćemo tehnička vlada neka četiri mjeseca, možda i duže. Bitno je da nam je svima to jasno, Sabor funkcionira još malo manje od mjesec dana. Funkcionirat će sva državna tijela, ispunit ćemo međunarodne obveze. Ja drugi tjedan putujem u Bruxelles, kasnije u Pariz... A i vi ćete imati svoje obveze i putovanja. Glavna poruka je da vlada funkcionira - plaće, obveze, mirovine... Sve će funkcionirati. Znamo odredbe oko tehničke vlade, prošli smo to i jučer na užem kabinetu', poručio je Orešković na početku sjednice, a ministar vanjskih poslova iz redova HDZ-a Miro Kovač na to šaljivo dometnuo: 'Nećemo se mi dati.'
Vlada skratila dnevni red
U nastavku sjednice prihvaćen je predloženi dnevni red, ali uz jednu izmjenu, naime, s njega su skinute dvije točke - Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.
Upozoravajući da tehnička Vlada nema legitimitet predlaganja novih zakonskih rješenja te da bi Sabor bi trebao odbiti glasovati o Zakonu o državnim službenicima, reagirao je ranije Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pridruživši se pozivima stručne javnosti da vlada ne donosi dalekosežne odluke, s obzirom na to da za njih više nema mandat.
S obzirom na to da prošloga tjedna sjednice nije bilo, posljedica je ovako velik broj točaka na dnevnom redu, objasnio je Orešković pa je tako na dnevnom redu završilo 20-ak točaka od prošlog tjedna i 20-ak planiranih za ovaj tjedan, a sjednica je trajala gotovo sat i pol što je (zasad) najduža sjednica Oreškovićeva tima u Banskim dvorima.
Gdje je Božo Petrov?
I dok je još jedna sjednica u Banskim dvorima prošla bez Tomislava Karamarka, doduše danas, jer je prošli tjedan dao ostavku na mjesto prvoga potpredsjednika Vlade, nejasno je zasad kamo se djenuo drugi potpredsjednik Vlade Božo Petrov
Odgovor na to pitanje čekamo, kao i na pitanja kada će biti održana, navodno otkazana, svečana sjednica vlade povodom Dana državnosti i tko će sve sudjelovati na njoj, kao i kada će i gdje biti održana hitna sjednica vlade zbog navijačkih nereda, a koju je zatražila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Marić: Sabor još uvijek zasjeda
Što se tiče današnjega rada vlade, sa sjednice je na drugu stranu Markova trga u proceduru poslan Nacrt prijedloga zakona o računu za plaćanje potrošača kojim se utvrđuju pravila za transparentnost i usporedivost naknada koje se naplaćuju potrošaču vezano uz njegov račun za plaćanje, prebacivanje računa za plaćanje potrošača unutar Republike Hrvatske te otvaranje i korištenje osnovnog računa za plaćanje.
Ministar financija i nesuđeni HDZ-ov mandatar za sastav nove vlade iz doba nade u preslagivanje Zdravko Marić podsjetio je obrazlažući kolegama predložene zakonske izmjene da 'Sabor još uvijek zasjeda': 'idemo s ovim prijedlogom zakona pa ćemo vidjeti hoće li biti raspravljen u Saboru, ali riječ je o obvezi, s obzirom na EU koju treba ispuniti do 18. rujna'.
Govoreći o prijedlogu izmjena Zakona o računovodstvu, Marić je kazao da su predložene izmjene tog zakona, donesenog sredinom prošle godine, 'plod komentara zainteresiranih stranaka u javnoj raspravi, a utjecat će na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika'.
Kao ključnu izmjenu, Marić je izdvojio ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana, koji pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima.
Što donose zakonske izmjene o vještačenju i kapitaliziranoj štednji?
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja kojima je ukinuta Vladina uredba iz rujna prošle godine kojom je propisana mogućnost da se za vještake i više vještake kao vanjske suradnike Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom moglo angažirati i doktore medicine bez nužne specijalizacije.
'Ta se uredba pokazala lošim rješenjem', kazala je ministrica rada i mirovinskog sustava iz redova HDZ-a Nada Šikić 'jer doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu mogli stručno obavljati poslove vještačenja zbog nedostatnog kliničkog znanja i iskustva'.
Zbog vrlo osjetljive prirode posla vještačenja o kojemu ovisi ostvarivanje prava osjetljivih korisničkih skupina te zbog zahtjevnosti i izuzetno velikog broja predmeta koje Zavod svakodnevno zaprima iz različitih sustava, predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj te su izmjene u saborsku proceduru upućene u hitnom postupku.
Saboru je vlada poslala i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s beneficiranim radnim stažom i slično. Predloženim izmjenama prihodi proračuna bi se trebali povećati za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine te 130 milijuna kuna u 2018. godini, navela je Šikić.
Vlada je prihvatila i odluku o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj županiji je odobrila jednokratnu pomoć za potrebe grijanja osnovnih škola pa će toj županiji prepustiti lož-ulje preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom Brodu.
Također, Vlada je na pri kraju otvorenog dijela današnje sjednice, između ostalog, prihvatila i Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za uspostavu diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kiribati što je izazvalo veselje aktualnog postava Banskih dvora.
HEP-u suglasnost za korporativna jamstva
Vlada je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP-u) radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa dala suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, naime, kako je kazao ministar gospodarstva iz redova Mosta Tomislav Panenić, HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost vlade.
Na kraju prošle godine HEP je imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo dva milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od pet milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.
Industrogradnji je, pak, vlada odobrila isplatu 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine, radi namirenja poreznog duga, državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas Ministarstvo branitelja te Ministarstvo socijalne politike i mladih, a dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade.
Što je vlada odgovorila Sinčiću i Glavašu?
Vlada je odgovorila i na pitanja dvojice saborskih zastupnika - Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.
Sinčića je vlada za potpune podatke o zaduženjima uputila na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka (HNB) ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.
Glavašu su Banski dvori odgovorili da je mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz proračuna Europske unije od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, a razmatra se mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na pet posto te je najavljena korekcija Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Što (ne) smije tehnička vlada?
Što se tiče izjave Oreškovića o trajanju tehničke vlade, ona ima temelja, s obzirom na to da će raditi do izbora koji se očekuju u rujnu, a potom su mogući i pregovori oko dobivanja mandata(ra) za sastav nove vlade, a zatim dolazi i konstituiranje Sabora te izglasavanje nove vlade. Za to vrijeme zemljom će, prema odredbama Zakona o Vladi, upravljati Oreškovićeva tehnička vlada, na čije se ovlasti odnosi Zakon o postupku primopredaje vlasti koji, doduše, nije detaljno propisao što tehnička vlada smije, a što ne smije raditi.
Zakonom propisana ograničenja svode se na imenovanja te preuzimanje financijskih obveza, a sve ostalo trebalo bi riješiti primjenom metode 'samoograničavanja' što znači da bi se vlada u ovom prijelaznom razdoblju trebala bitno ograničiti, odnosno suzdržati od donošenja odluka koje su značajnijeg političkog, socijalnog ili gospodarskog karaktera.
Kako će Sabor pred raspuštanje donositi zakone vlade koju je srušio?
S obzirom na to da se na dnevnom redu današnje sjednice nalaze zakonske izmjene, upitno je tko će ih izglasovati jer, iako Sabor može zasjedati do 15. srpnja, nova sjednica zasad nije zakazana, ali gotovo je i sigurno da neće biti kvoruma, naime, tko će se od zastupnika i zastupnica koji su najprije glasali za smjenu vlade, a onda i za raspuštanje Sabora odazvati glasovati o zakonskim prijedlozima iste te vlade?
Ipak, potpredsjednik Sabora Mostov Robert Podolnjak vjeruje da Sabor može raspravljati o nekim zakonskim prijedlozima: 'vjerujem u dogovor između predsjednika Vlade i Sabora. Imamo još dovoljno vremena do 15. srpnja i logično je da riješimo zakone i neke druge akte koji su ovom trenutku u drugom čitanju'.
Neslužbeno se, pak, doznaje i da mostovci žele da se Sabor još jedanput sastane upravo kako bi se riješilo neke zakone koji su ostali u proceduri, poput prijedloga izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, no oporba je napustila sabornicu i srušila kvorum pa se o tom prijedlogu nije glasovalo.
Vlada prihvatila amandmane na zdravstvene zakone
Upravo je na današnjoj sjednici tehnička vlada prihvatila dva amandmana nomotehničke prirode na prijedloge izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju vlada je predložila povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite te uvođenje obveze plaćanja naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu, kad je obavljen na zahtjev osiguranika, a pregledom se ustanovilo da pacijentu nisu nužni hitni dijagnostički i terapijski postupci jer mu život i zdravlje nisu u opasnosti.
Za Nakića ništa sporno, neka su pitanja 'za drugu stranu Markova trga'
U izjavi novinarima uoči sjednice vlade, ministar zdravlja iz redova HDZ-a Dario Nakić ocijenio je kako nije sporno to što tehnička vlada predlaže neke zakonske izmjene: 'mi moramo raditi'. A o tome tko će izglasati zakonske izmjene, kazao je da je to pitanje za 'drugu stranu Markova trga'. 'Meni je žao što neki zakoni koji su završili vladinu proceduru, u Saboru nisu doneseni. Mislim da svi trebaju podnijeti svoj dio odgovornosti', zaključio je Nakić.
Što će otkriti deklasificiranje odluke o mahnitoj podjeli fotelja?
Možda svjesna mogućnosti prijevremenih izbora, vlada je na svojoj posljednjoj pravoj sjednici, 8. lipnja, imenovala osamdesetak novih članova državnih tijela, zavoda, agencija i zaklada, uključujući i novi sastav Upravnog odbora Zaklade Kultura nova.
Također, vada je na toj posljednjoj sjednici izglasala i novi sastav Nadzornog odbora Ine iz kojeg su razriješeni Siniša Petrović, Željko Perić i Mladen Proštenik, a imenovani Damir Vanđelić kao predsjednik te članovi Dario Čehić i Luka Burilović, a kao predstavnik RH u Glavnoj skupštini Ine imenovan je Tomislav Panenić. Međutim, s obzirom na to da je Ina na popisu poduzeća od strateškog značaja, za očekivati je da će se ta imenovanja ponovno staviti na dnevni red po formiranju nove vlade.
Zanimljivo je da će se na zatvorenom dijelu današnje sjednice naći upravo Prijedlog odluke o deklasifikaciji audiosnimke, fonograma i zapisnika zatvorenog dijela te 27. sjednice Vlade Republike Hrvatske, održane 8. lipnja 2016. godine, u dijelu koji se odnosi na Kadrovska pitanja, i to označenom stupnjem tajnosti - povjerljivo.
Butković raspisao natječaje, ali tvrdi: Bit će sve po zakonu
U međuvremenu, Jutarnji list je otkrio da je tehnički ministar prometa, pomorstva i infrastrukture iz redova HDZ-a Oleg Butković raspisao natječaj za nove šefove uprava državnih tvrtki iz njegova resora - HAC-a, Hrvatskih cesta i HŽ-a, i to nakon što je u svibnju imenovao vršitelje dužnosti na ta mjesta.
Novinarima je jutros, uoči sjednice vlade, kazao kako 'nitko neće biti izabran te da će vlada postupiti po zakonu. Natječaji su objavljeni temeljem odluka skupštine koja se održala prije nego je pala vlada, neće vlada donositi odluke o kadroviranju. Radit će ono što smije. Vlada će donositi zakonite odluke, budite bez briga'.