Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. srpnja, pokazuje da su pad Vlade i prijevremeni izbori povećali nezadovoljstvo HDZ-om kao stožernom strankom koalicije koja nije uspjela održati funkcionalnu vlast. To se odrazilo i na nastavak negativnog trenda izborne podrške HDZ-a, odnosno rast potpore SDP-u, ali i Mostu, prenosi HRT
Iz rezultata stranačkih preferencija i percepcije pozitivnih i negativnih političara slijedi da su HDZ i nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a doživljeni kao glavni krivci za prijevremene izbore i sadašnje stanje otežanog funkcioniranja vlasti, prenosi HRT.
Istovremeno, drugi sudionik 'nekoalicijskog partnerstva' – Most – je zabilježio vidljivi oporavak potpore i to drugi mjesec zaredom, što potvrđuje kako su njihovi birači dijelom honorirali držanje vodstva i stranke u ovim događajima.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58 posto), SDP bi bio relativni izborni pobjednik.
Vrh ljestvice s rejtingom političkih stranaka pripada SDP-u s izborom od 31,8 posto, što predstavlja rast od 1,3 postotnih bodova u odnosu na lipanj kad je ova stranka zabilježila 30,5 posto izbora. Taj je rast još izraženiji u odnosu na lanjski srpanj kad je ova stranka bilježila izbor od 25,5 posto.
HDZ je drugi mjesec zaredom na drugom mjestu, sada s izborom od 22,7 posto, odnosno 3,6 postotna boda manje od lipanjskih 26,3 posto (ali i 6,8 postotnih bodova manje nego u svibnju).
U ovomjesečnom se istraživanju Most učvrstio na trećem mjestu s izborom od 9,8 posto što je porast od 3,4 postotna boda u odnosu na rezultate iz lipnja (kad je zabilježena izborna podrška od 6,4 posto).
Sada je Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,3 posto (prema 7,4 posto iz lipnja).
Ako je suditi prema ovim pokazateljima čini se da su aktualni događaji oko Vlade RH naštetili izbornoj potpori HDZ-u a Mostu donijeli značajan oporavak izborne potpore. U skupini s potporom između dva i četiri posto su tri stranke: HNS (3,1 posto), HSS (2,8 posto) i Stranka BM 365 (2,0 posto).
Kolinda Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 17,1 posto. Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora bilježi izbor od 15,9 posto što je najveći rezultat ovog odgovora od početka mjerenja. Čelnik SDP-a Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto. Na četvrtom je mjestu tehnički premijer Tihomir Orešković s izborom od 7,7 posto. Andrej Plenković, izgledni kandidat za predsjednika HDZ-a je na petom mjestu s izborom od 7,5 posto, a slijedi Božo Petrov s izborom od 6,8 posto.
Karamarko najnegativniji hrvatski političar
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. U ovomjesečnom istraživanju povećan je izbor nekadašnjem prvom potpredsjedniku Vlade i bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku koji bilježi izbor od 39,5 posto. Njegov nekadašnji glavni konkurent i čelnik SDP-a Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 19,7 posto. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,6 posto), dok je Zlatko Hasanbegović na četvrtom mjestu s izborom od 5 posto. Božo Petrov je peti s izborom od 4,8 posto (u lipnju 5,3 posto).
Pad Vlade i raspuštanje Sabora najznačajnija tema proteklog mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca uvjerljivo najčešći izbor su zabilježili događaji oko pada Vlade i raspuštanja Sabora što je najvažnija tema za 48,5 posto hrvatskih građanki i građana. Još su se dvije teme izdvojile s nešto višim izborom: ostavka Tomislava Karamarka na sve političke finkcije (18,5 posto) i nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom nogometnom prvenstvu (10,2 posto).
Smjer kretanja zemlje podupire svega 6,8 posto građanki/građana (u odnosu 9,1 posto u lipnju, odnosno najvećih 29,4 posto iz siječanja), dok ih 84,5 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 83,2 posto iz lipnja, odnosno 49,4 posto iz siječnja). Ne zna njih 8,8.
Predsjednica za svoj rad dobila ocjenu 3,02
Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,02 (prema lipanjskih 3,04). Najvišu ocjenu predsjednica bilježi među glasačima HDZ-a (4,14), HSP AS (4,00) i Stranke BM 365 (3,50). Najslabije ocjene zabilježene su među biračima SDP-a (2,36), HNS-a (2,29), Oraha (2,20) i Reformista (2,00).
