Mladen Novosel rekao je kako su slučajevi poput kršenja prava radnika u trgovačkom lancu Boso izuzetno uobičajeni. 'Da državni inspektorat funkcionira kako treba i da radni sudovi rade u prihvatljivom vremenu, ovakvi slučajevi ne bi se događali. Radnici u ovoj tvrtki se nisu usudili sindikalno organizirati i boriti za svoja prava', rekao je Novosel u emisiji 'Otvoreno'.

'Sindikat trgovine Hrvatske je pokušao organizirati radnike, ali je naišao na otpor poslodavca u toj tvrtki, u kojoj je radnicima bilo doslovno zabranjeno da se sindikalno organiziraju', kaže Novosel.

Čak 25 tisuća ljudi radi, a ne prima plaću

Objasnio je kako su radnici u uslužnim djelatnostima, u sektoru trgovine, turizma i ugostiteljstva najugroženiji. Zbog krize i recesije, ugroženih ima  i u građevinskom sektoru, u kojem su mnoge tvrtke zatvorene. Sezonski radnici dobivaju ugovore na mjesec dana, a problem su i trgovine u kojima se radnici sindikalno ne organiziraju, rekao je. 'Danas u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek ima oko 25 tisuća radnika koji rade, a ne primaju plaću i mi se ne možemo miriti s time.'

'Treba sjesti s vlasnicima lanca Boso i razgovarati s njima o čemu se radi, otkloniti sve nepravilnosti koje postoje i vidjeti jesu li optužbe koje su navedene - točne', rekao je Davor Majetić. Tvrdi kako je opasno generalizirati da su svi poslodavci isti i da, primjerice, svi zabranjuju sindikalno djelovanje.

Gosti su se dotakli teme iseljavanja radnika iz Hrvatske. 'Mi ćemo posljedice intenzivnog iseljavanja od ulaska u Europsku uniju osjećati desetljećima', rekao je Nenad Pokos.

Nema djece, jer nema sigurnosti

'Po stopi zaposlenosti pri samom smo dnu Europske unije, samo je Grčka ispod nas, a po stopi nezaposlenosti smo u tri vodeće članice EU-a. Najmanju stopu nezaposlenosti ima Njemačka', rekao je Pokos.

Jedan od glavnih čimbenika koji utječu na broj djece je upravo radna sigurnost, a potom stambena, tvrdi Pokos. Mi nikakvih mjera u vezi toga nemamo, nedostaje politička volja.

Rekao je da bi država trebala uspostaviti mehanizme kontrole postupaka poslodavaca, pogotovo prema trudnicama i ženama s malom djecom, koje su masovno diskriminirane. Veliki dio njih nakon povratka na posao osjeti neku vrstu diskriminacije - ili dobiju otkaz ili budu degradirane na manje plaćeni posao, tvrdi.  

Majetić je rekao da ima ljudi na burzi koji se uopće ne žele javljati na natječaje.

'Njihova primanja kroz različite oblike socijalne pomoći - državne, lokalne, županijske - veća su nego plaće koje im se nude', objasnio je Davor Majetić, koji smatra da 'naravno da neće raditi, jer dobiju na burzi više nego kao radnik'.

Rade isti posao, a nemaju iste plaće

Novosel je postavio pitanje kako je moguće da radnici koji rade pod istim uvjetima poslovanja i prodaju gotovo identične proizvode - imaju različite plaće. Rekao je i da je tvrtka Boso u protekloj godini imala dobit od 10 i pol milijuna kuna.

'Mora li u toj raspodjeli, gdje su poslodavac i radnik povezani u lanac u kojem poslodavac ne može bez radnika, niti radnik može bez poslodavca, poduzetnik imati toliku dobit za toliko male plaće tih radnika', pita se Novosel.

Majetić mu je odgovorio da ne može uspoređivati međunarodne korporacije s hrvatskim tvrtkama. Dodao je kako je problem to što je tržište rada u Hrvatskoj jedno od najrigidnijih u Europi.

Nenad Pokos je rekao da ćemo zbog odlaska mladih i radno aktivnih iz Hrvatske već kroz nekoliko godina osjetiti nefunkcioniranje države. Radno aktivno stanovništvo, kojeg je sve manje, neće moći uzdržavati sve brojnije umirovljenike.