Ugledni poslovni list opisuje Plenkovića kao zastupnika Europskog parlamenta i bivšeg diplomata, koji je postao peti predsjednik stranke koju je osnovao Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, koji je vodio HDZ do svoje smrti 1999. godine.

Plenković je, piše FT, pozvao članstvo svoje stranke, da ponudi političku platformu 'lišenu ekstrema i populizma', a novinarima je nakon izbora za šefa HDZ-a rekao da 'Hrvatska treba nov pristup, modernu političku platformu i strateški zaokret'.

Hrvatska Vlada pala je, podsjeća Financial Times, nakon samo pet mjeseci otkad je formirana, i to zbog niza sukoba unutar vladajuće koalicije, ali i upozorenja o puzajućem ultradesničarskom nacionalizmu te vala nezadovoljstva javnosti zbog sukoba interesa pojedinih dužnosnika Vlade.

Potpora HDZ-u je prema nedavnom istraživanju Promocije Plus pala na 22,7 posto pa se pomak najjače hrvatske stranke prema političkom centru smatra izbornim imperativom, ističe FT.

List citira i političkog analitičara Davora Gjenera koji kaže kako je Plenković zbog svoje umjerenosti jedini koji može vratiti glasove centrističkog biračkog tijela HDZ-u.

Financial Times piše kako upućeni u izbor Plenkovića vide poraz populizma kakav je HDZ gajio pod vodstvom bivšeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka, kojeg FT opisuje bivšeg obavještajca koji je u siječnju imenovan potpredsjednikom Vlade.

Karamarko je zagovarao tvrdolinijašku politiku prema izbjeglicama, piše FT, pa dodaje kako je za ministra kulture čovjeka koji je pronacističke ustaše iz vremena Drugog svjetskog rata opisivao kao mučenike.

Vlada Tihomira Oreškovića, kojeg FT opisuje kao tehnokratskog premijera, našla se na udaru kritika zbog zaustavljanja dalekosežne reforme obrazovanja koju je smatrala previše liberalnom, ukidanja proračunskih sredstava neovisnih medijima, ali i masovnih smjena novinara i urednika u medijima pod kontrolom države. Takvi su potezi mnoge podsjetili na slične udare na kritičare vladajućih u Poljskoj i Mađarskoj, navodi FT.

Za članak Financial Timesa izjavu je dao i Tihomir Orešković, koji je u jednoj rečenici pokušao objasniti zbog čega je došlo do pada Vlade: 'Ideološke razlike stale su na put reformama te su stvorile polarizirajući efekt.'

FT predviđa da nakon izbora 11. rujna ni SDP ni HDZ neće moći samostalno formirati vladu te će koalicijske partnere morati potražiti u redovima Mosta, koji list opisuje kao stranku centra te 'ljevičarske populističke skupine' – Živog zida.

Političku situaciju u Hrvatskoj za FT je komentirao profesor političke filozofije Žarko Puhovski koji je rekao da HDZ-ov zaokret prema centru predstavlja korak unatrag za desničarski populizam u Srednjoj i Istočnoj Europi.