Most je HDZ-ov potencijalni partner kroz suradnju na vrlo jasnim načelima i temeljima, kazao je Andrej Plenković za N1 televiziju, svjestan da je 'eksperiment koji smo imali godinu dana pokazao i neke nedostatke i manjkavosti'. 'U bilo kojoj demokraciji, kad se postigne postizborna suradnja, onaj partner koji je najsnažniji treba imati svoga čelnika kao predsjednika vlade. To je demokratski standard i u drugim zemljama', podsjetio je šef HDZ-a i naglasio da ta stranka neće nikada pristati na ucjenu Mosta, ako oni budu slabiji na izborima, da im HDZ prepusti mjesto premijera.

'Cijenim Oreškovića, mislim da je on došao pomoći Hrvatskoj u jednom delikatnom trenutku, ali ne vidim zašto Most ili bilo koja druga stranka ne bi pristali da premijer bude iz redova najsnažnije stranke. Mi ćemo biti najjača stranka nakon izbora i očekujem da se takav standard poštuje. Ne prihvaćam nikakve ucjene, bilo da je riječ o privatnom životu ili politici, tu još manje. Važno je da se to zna od samog početka', poručio je šef HDZ-a.

Ima li prostora za veliku koaliciju?

'Cilj HDZ-a je, kao prvo, pobijediti na izborima. Računamo na više mandata nego što smo dobili prošli put, a nakon toga tražit ćemo partnerstva s drugim strankama i zastupnicima s kojima ćemo naći i svjetonazorsku i programsku podudarnost', kazao je Plenković upitan o mogućnosti velike koalicije, dodavši kasnije kako 'u ovom trenutku smatra da velika koalicija nije na dnevnom redu, a ono što jest na dnevnom redu je borba za potporu birača'.

Svojega prethodnika Tomislava Karamarka i šefa SDP-a Zorana Milanovića, koji su nakon prošlih izbora na neki način pristali na ucjenu slabijeg partnera, odbijajući mogućnost međusobne suradnje, Plenković nije htio komentirati.

Što se tiče Milanovića, koji za njega ima dosta riječi hvale u odnosu na Karamarka, Plenković je zadovoljno ustvrdio da je 'za to da se politički diskurs digne na razinu sadržaja. Moramo voditi politiku i dijalog koji su ključni za hrvatske birače, spreman sam za dijalog sa svim partnerima'. 'Mi se znamo dugi niz godina, obojica smo počeli u Ministarstvu vanjskih poslova', podsjetio je Plenković te kazao da za njega 'SDP nije nenarodna vlada, nego hrvatska politička opcija koja zagovara svoje stavove i ja ću se sučeliti programima i argumentima'.

'Iako sada nismo u koaliciji, vrata dijaloga nisu zatvorena'

Na pitanje zašto se HDZ odrekao nekih partnera, prije svega HSP AS-a, Plenković je odgovorio indirektno kazavši da 'u 2016. imamo nove izazove, koji su prije svega kvalitetno korištenje međunarodnog položaja te fokus na gospodarska i socijalna pitanja. Ovi izbori su prilika da HDZ s novim predsjednikom pokaže jednu hrabrost i pristupi izborima na vrlo transparentan način. 'Stara' Domoljubna koalicija je prestala postojati kad je vodstvo HSS-a trgovinom foteljama odlučilo otići u lijevu koaliciju'.

Izrazio je žaljenje zbog tog njihova postupka jer je, kako reče, 'HSS jedina sestrinska stranka s HDZ-om'. Što se tiče budućih suradnji, kazao je da 'HDZ sad ide vidjeti može li s ovakvim programom i ljudima dobiti potporu'. 'HDZ je stranka desnog centra, to je naš profil, mi ćemo izaći sa svojim programom, a ako nakon izbora s onima koji prijeđu izborni prag budemo mogli naći zajednički jezik, mi smo otvoreni za suradnju. To što nismo u nekoj predizbornoj koaliciji, ne znači da su vrata dijaloga zatvorena', poručio je.

'Moj angažman u HDZ-u je dugoročan, profilacijski i transformativan. Želim da HDZ u budućnosti bude stranka koja u identitetskom smislu nema nikakvih dilema. Želimo biti faktor stabilnosti na hrvatskoj političkoj sceni, s kojim će drugi partneri tražiti suradnju. Suradnja kakva je postojala u Domoljubnoj koaliciji je u mnogim aspektima bila korektna, sada je došlo novo vrijeme, želim da HDZ bude dovoljno snažan i da na izbore ide samostalno, a nakon toga ćemo razgovarati s partnerima', pojasnio je novi šef HDZ-a koji stranku 'želi vratiti čvrsto u desni centar'.

Kako se Hasanbegović, Karamarko, Kalmeta i Brkić uklapaju u novi HDZ?

Upitan kako se u to lice HDZ-a uklapa Zlatko Hasanbegović, Plenković je, kao jednom ranije upravo sam Hasanbegović, dao preporuku za čitanje: 'Savjetovao bih svima koji o gospodinu Hasanbegoviću imaju određene rezerve da pročitaju njegov intervju u Le Mondu od prije dva mjeseca, koji nažalost nije dobio odjeka u hrvatskim i regionalnim medijima, ali mislim da je on tamo jako dobro obrazložio svoje stavove. On je član Predsjedništva HDZ-a, ministar kulture, on će imati svoje mjesto i u HDZ-u, pa i u ovom izbornom ciklusu, a što će biti nakon toga, takvih jamstava nema nitko pa ni on'.

Milijan Brkić je zamjenik predsjednika stranke. Bio je na svim ključnim sastancima koje sam ja organizirao ovih prvih desetak dana svog mandata. Mislim da ima bitnu ulogu u stranci, dobio je mandat na Općem izbornom saboru HDZ-a. On će sigurno biti važan u našem redovitom radu, ali i na izborima', poručio je novi šef HDZ-a te na pitanje hoće li Brkić nositi neku od lista, a priča se o listi za dijasporu, ustvrdio da o tome uopće nisu razgovarali: 'Ne zna ni nitko drugi tko će biti nositelj lista jer smo u fazi prikupljanja prijedloga. Kada dobijemo sugestije i prijedloge, imat ćemo raspravu. Želim da te liste budu kvalitetan spoj iskustva, mladosti i onih koji mogu doprinijeti na ovim izborima.'

No postoje brojne kontroverze koje se vežu za Brkića, odnetransparentnosti financiranja stranke do plagijata diplome, a na sve to Plenković ovako odgovara: 'Što se tiče financiranja stranke, za to ja odgovaram od 17. srpnja i sada tražimo kako financirati stranku po tri načela koja sam ranije istaknuo. Želim da se sve odluke donose na tijelima stranke i tako će biti. Što se tiče financiranja, ono će biti zakonito, odluke će biti transparentne na tijelima. Jako ću paziti od koje ćemo banke uzimati kredite i kako ćemo prikupljati sredstva, kako će se plaćati članarine i prikupljati donacije. U ovom trenutku gledamo sve što je bilo u financijskom poslovanju stranke.'

Hoće li biti na listi, tako ne znaju jer se o tome, kako tvrdi, nije u stranci razgovaralo, ni Karamarko, a ni Božidar Kalmeta, a HDZ neće bježati od ideoloških tema, ali u ovom trenutku bitno je da se koncentriramo na zapošljavanje mladih, nova radna mjesta i standard, istaknuo je Plenković.

Što predviđa HDZ-ov gospodarski program?

'Predstavio sam program 'HDZ - središnja snaga razvoja Hrvatske', koji je povratak vjerodostojnosti HDZ-u, povratak povjerenja birača. Stavio sam četiri ključne teme na fokus našeg djelovanja. Prvi je da HDZ u Hrvatskoj generira političku stabilnost, drugi aspekt je pravna sigurnost, što je, smatram, izuzetno bitno. Puno smo učinili na transformaciji našeg pravosudnog sustava, ali treba biti još učinkovitiji i neovisniji, da se svi postupci mogu brže rješavati. Treći aspekt, a koji je i najvažniji, jest kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj, a tu ćemo akcent staviti na poreznu reformu', najavio je Plenković.

'Mogu odmah reći da naši stručnjaci rade na smanjenju stope PDV-a. Već u prvoj godini mandata spustili bismo ga za jedan postotni bod, a do kraja mandata čak na 23 posto. Idemo za tim da se smanji i porez na dobit, on sada iznosi 20 posto, a išli bismo na to da bude 18 posto, a za poljoprivrednike, obrtnike, mikro i male poduzetnike 12 posto. Tako bismo rasteretili sve one koji privređuju. Radimo i na tome da se smanji i porez na dohodak, a još ćemo vidjeti koje će stope biti najprimjerenije', kazao je i dodao da 'uz valorizaciju rada HDZ želi za najranjivije skupine u društvu provoditi kršćansko načelo solidarnosti'.

'Naš glavni pristup je fokus na gospodarski rast, a cilj je da do kraja mandata buduće vlade stopa rasta bude pet posto. Radimo na tome da se smanji javni dug. Želimo gospodarski rast kroz pametnu fiskalnu konsolidaciju i aktivaciju pasivne državne imovine, koje Hrvatska ima puno', podsjetio je.

Ide li i kada kurikularna reforma dalje?

'Obrazovna reforma je jedno od najvažnijih pitanja hrvatske budućnosti. Moramo postići konsenzus, naglasiti ulogu nastavnika, saslušati stavove roditelja. Želim da na temelju kvalitetne kurikularne reforme naši mladi ljudi ostvaruju puno bolje rezultate na PISA testu i da imaju široko opće obrazovanje te da budu spremni za daljnje specijalizacije', kazao je Plenković.

Kao formulu koja je ključna za uspješna društva vidi povezivanje obrazovnog procesa sa stvarnim potrebama tržišta rada, 'a tu smo u fazi brzomijenjajućih radnih mjesta, kako bi stvarali ljude koji će biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji'. No, navodi Plenković, 'nije realno da ta reforma krene već ove godine, već da se pripremi za iduću školsku godinu'.

Odnosi sa Srbijom i Srbima

Plenković se, ponukan novinarskim pitanjem, osvrnuo i na najnovije zaoštravanje odnosa sa Srbijom, kazavši da je u slučaju Zakona o nadležnosti institucija Srbije za procesuiranje ratnih zločina, riječ o hibridnoj nadležnosti, gdje je Srbija propisala katalog dijela i statuta suda u Haagu i dala si za pravo da pred svojim sudovima i temeljem odluka svog tužiteljstva procesuira, primjerice, hrvatske državljane za kaznena djela počinjena na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana. To nije univerzalna jurisdikcija, ovo je nešto drugo. S aspekta Hrvatske, Srbija i velikosrpski Miloševićev projekt bio je agresivni režim koji je vodio rat na našem teritoriju. Danas smo mi članica NATO-a i EU-a, kako da mi kao članica NATO-a i EU-a dopustimo pravnu nesigurnost naših državljana?'

Prozvao je Milanovićevu vladu da se nije pretrgla po tom pitanju, ali je 'sada HDZ-ova vlada uvrstila čitav niz elemenata u one dokumente koje je usvajala u kontekstu prije otvaranja poglavlja 23 i naznačila da želi riješiti ta pitanja ... Želim da, kao što pripadnici srpske manjine imaju u Hrvatskoj tri fiksna mjesta u Hrvatskom saboru, a što je jedan visok standard, da bar jedan predstavnik hrvatske manjine ima mjesto, ne dobiveno na listi nekih stranaka, već fiksno mjesto u Narodnoj skupštini Srbije. To je bio i bilateralni aranžman o zaštiti manjina iz 2004. godine'.

Komentirajući prosvjedne note Srbije o presudi Stepincu i incidentu u Srbu te tvrdnje da se na neki način rehabilitira ustaški režim, Plenković je to odbacio: 'Prvo, poništena je presuda, ne od strane vlasti već od strane suda, a mi ih poštujemo. HDZ je pozdravio tu odluku jer smatramo da je taj proces tada i u takvim okolnostima bio apsolutno neprimjeren. Kad je riječ o događanjima u Srbu, HDZ je tu jako jasan: poštujemo hrvatske zakone i ne prihvaćamo bilo kakvu retoriku i incidente koji bi mogli dovesti do destabilizacije stanja u zemlji i zaoštriti odnose između Hrvatske i Srbije'.

Ovoga puta Plenković je izrazio žaljenje što je saborski zastupnik HDZ-a Željko Glasnović bio u Srbu: 'Meni je žao što je zastupnik Glasnović tamo bio. Nisam znao da će ići. Bio je u osobnom svojstvu. Mislim da to nije bilo korisno njemu ni uopće dobro.' Plenković će, kaže, ako bude premijer, odlaziti i u Bleiburg i u Jasenovac: 'Mislim da HDZ mora biti jasan oko poštivanja žrtve i patnje hrvatskog naroda, a tom problemu treba pristupiti na način koji je vrlo jasan, nedvosmislen i glede osude totalitarnih režima jer je to jedna civilizacijski na europskoj razini usuglašena stečevina'.

Srb i Oluja - kontroverze?

Što se tiče moguće kontroverze oko obilježavanja ustanka u Srbu, Plenković je podsjetio da 'imamo 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, a 27. srpnja je jedan drugi datum, koji je obilježavao jedan drugi povijesni događaj', tvrdi on i kao kontekst navodi 'gledanje vremena iz bivše Jugoslavije' kako je to 'primjerice bilo 1971. i tko su ljudi koji su tamo dolazili, što su govorili i na koji način su bili tretirani tadašnji legitimni predstavnici hrvatske vlasti. To su te nijanse o kojima sam govorio', kazao je i zaključio: 'Važno je da HDZ i ja poštujemo one blagdane koji su definirani odlukama Hrvatskog sabora.'

Komentirajući inicijativu i peticiju Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj da se pred Oluju hrvatske vlasti ispričaju žrtvama hrvatskih snaga i izbjeglicama, šef HDZ-a je odvratio: 'Peti kolovoza je Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja, najveći blagdan moderne hrvatske države i simbol na kojem je utemeljeno sve ovo u čemu uživamo. S najviše poštovanja moramo voditi računa o tom blagdanu kada je Hrvatska vojska tijekom operacije Oluja ušla u Knin. Kada je riječ o žrtvama, bilo na hrvatskoj strani ili onima koje su nastale tijekom operacije Oluja, osobito one za kojima žalimo jer do njih nije trebalo doći, tu smatram da sva hrvatska tijela, uključujući pravosudna, trebaju sve te procese izvesti do kraja'.