Najave zabrane nošenja burki u Austriji i Njemačkoj potaknule su pitanje kako se prema tom pitanju, obilježenom konfliktom između vjerskih prava i sigurnosnih problema u Europi, odnose domaći političari, prvenstveno oni u okrilju SDP-a i HDZ-a. Iako u Hrvatskoj zasad nisu registrirane muslimanke koje u potpunosti pokrivaju lice, nastavi li se europski trend ograničavanja vjerskih prava u kontekstu identifikacije i integracije stanovništva, to pitanje moglo bi doći na stol idućeg sastava većinske vlasti na Markovu trgu
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da potpuno pokrivena žena u Njemačkoj jedva da ima šansu za integraciju, sugerirajući da je došlo vrijeme za djelomičnu zabranu burke. Zabrana bi se, izvještavaju mediji, mogla odnositi na nošenje tog pokrivala, koje potpuno zaklanja lice, u državnim i obrazovnim institucijama, za vrijeme upravljanja vozilom, sudjelovanja na prosvjedima, prelazaka državnih granica...
Austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz u četvrtak je također otvorio pitanje zabrane nošenja burke, rekavši da 'potpuno prekrivanje tijela spriječava integraciju'. Otišao je i korak dalje od njemačke kancelarke, ustvrdivši da burka 'nije vjerski, nego protudruštveni simbol'. Prošlog tjedna, gradonačelnik Cannesa zabranio je nošenje burkinija, kupaćeg kostima koji prekriva gotovo cijelo tijelo, na plažama tog francuskog ljetovališta.
Muslimanke u Hrvatskoj nose hidžab
Posljednji izbjeglički val i učestali teroristički napadi rezultirali su novim, dosad najsnažnijim najavama da će se neka vjerska prava i slobode u Europi ipak početi ograničavati. No dok u Austriji, primjerice, islam prakticira sedam posto populacije ili oko 600.000 ljudi, u Hrvatskoj je registrirano 1,6 posto stanovništva islamske vjeroispovijesti ili 62.977 ljudi, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine. Među njima, koliko je poznato njihovim vjerskim predstavnicima, nema žena koje nose burku.
Neke muslimanke u Hrvatskoj tradicionalno nose hidžab, maramu koja ne pokriva lice. Prije nekoliko godina, veliku medijsku pažnju privuklo je odbijanje PU Istarske da mladoj djevojci u Puli, koja je inzistirala na fotografiji s hidžabom, odbije izdati vozačku dozvolu. Danas se tako nešto ne može dogoditi, jer je uz pripadajući pravilnik MUP precizirao i kako trebaju izgledati fotografije za e-dokumente.
Prof. Esad Jukan, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Pula, potvrdio je za tportal da su, promjenom pravilnika o izdavanju vozačkih dozvola, takvi problemi automatizmom otklonjeni. A što je s burkama, predviđa li on potencijalne nevolje po tom pitanju? U Puli, odgovara imam, nije zabilježen ni jedan slučaj nošenja burke.
Mr. sc. Nermin ef. Botonjić, tajnik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, potvrđuje da burki u Hrvatskoj nema.
'Prema našim saznanjima, to nije slučaj, barem ono što je vezano uz našu zajednicu. Tradicija odijevanja muslimana koji su u Hrvatskoj sad već generacijama, možda i onih u drugim dijelovima regije, ne odudara od tradicionalnih nošnji ovog podneblja. Burka nije u našoj kulturi i tradiciji, ali to nije samo pitanje kulture i tradicije, već i vjerskih propisa. Burka nije dio vjerskog propisa, nego običaja ljudi koji dolaze iz podneblja arapskih zemalja', obrazlaže Botonjić za tportal, dodajući da Mešihat u Hrvatskoj intenzivno educira članove svoje zajednice o tome što jesu, a što nisu vjerski propisi.
Burka kao simbol radikalnog islama
Činjenica jest da u mnogim zapadnoeuropskim zemljama ne postoji jedinstveni autoritet u islamskoj zajednici, pa se vjerski propisi često različito i ekstenzivno tumače. To u konačnici dovodi do politizacije, pri čemu se burka prometnula u oličenje radikalnog islama.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova posljednjeg saziva Sabora, SDP-ova Gordana Sobol, smatra da je nužno pronaći odgovarajući balans između standarda prevencije od mogućih terorističkih napada i poštivanja univerzalnih ljudskih prava, koja su i u Hrvatskoj zaštićena Ustavom i raznim zakonskim određenjima.
'Osobno, nemam ništa protiv nošenja burki, pretpostavljam da će u Hrvatsku, u krajnjoj liniji, sutra kao turistkinje doći i gospođe u burkama, ali kada su u pitanju neke druge stvari, poput identifikacije i obrazovnih institucija, smatram da ne bi trebalo nositi burke. Dakle, u svakom pogledu sam za poštivanje vjerskih prava i sloboda, ljudskih prava općenito, ali država se na određeni način treba osigurati i od moguće zlouporabe korištenja burke', kazala je za tportal psihologinja Sobol.
Margareta Mađerić, HDZ-ova predsjednica saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva i članica Odbora za ravnopravnost spolova, izjavila je da 'poštuje vjerske običaje svakog pojedinca, ali smatra da se svatko mora pridržavati zakona države u kojoj živi ili boravi'.
