Ustvrdivši kako je dvadeseto stoljeće bilo za čovječanstvo doba brzog napretka i razvoja na mnogim životnim područjima, ali je istodobno bilo razdoblje u kojemu je svijet, osobito Europa, bio suočen s razornim djelovanjem totalitarnih političkih ideologija i režima, Grabar Kitarović istaknula je da Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima nije tek protokolaran dan, nego je 'snažan poziv našim savjestima da se u otvorenosti istini suočimo s brojnim teškim posljedicama što su ih fašizam, nacizam i komunizam donijeli našem kontinentu'.

'Hrvatska i hrvatski narod bili su nažalost izloženi njihovu razornom djelovanju, s brojnim tragičnim posljedicama, koje još osjećamo. Ovaj je dan stoga izuzetna prigoda, kada možemo izraziti priznanje ljudima koji su se posebno istaknuli u otporu totalitarnim ideologijama i režimima, dajući ujedno osobit doprinos ostvarenju nacionalnih i socijalnih prava hrvatskoga naroda i svih naših građana', rekla je predsjednica. Priznanje tim ljudima, kaže Grabar Kitarović, poziv je i primjer kako se nikada ne smije odustati od obrane i promicanja demokracije i ljudskih prava.

Istra i drugi dijelovi jadranske Hrvatske po njezinim riječima prvi su osjetili teške posljedice totalitarizma jer su već nakon Prvoga svjetskog rata, plativši cijenu nagodbenjaštva europskih sila, bili suočeni s talijanskom agresijom i okupacijom, koja je uskoro poprimila karakter fašističke diktature. Istarski Hrvati, no i mnogi Talijani i pripadnici drugih manjina, dodala je, na razne su načine pružali otpor tom teroru, da bi on početkom Drugoga svjetskog rata na našim prostorima prerastao u narodnu oružanu borbu.

'U toj borbi sudjelovali su svi domoljubi, bez obzira na političko opredjeljenje ili nacionalnu pripadnost. Taj svenarodni domoljubni karakter istarskog otpora fašizmu posebno je izražen u Pazinskim odlukama iz rujna 1943. U njihovu donošenju osobito je važnu ulogu imao partizanski borac Ljubo Drndić. Njegov proglas 'Istarski narode' bio je magna charta autentičnog domoljublja istarskoga čovjeka i njegova hrvatska domovnica te je takva od izvanredne i trajne povijesne važnosti za Istru, hrvatski narod i Hrvatsku u cjelini', rekla je predsjednica.

Zaključila je da se odlukom o dodjeli odlikovanja Reda Stjepana Radića Ljubi Drndiću izražava zahvalnost mnogim istarskim domoljubima i borcima protiv fašizma.

Odlikovanje je na svečanosti primila kći odlikovanog borca Daša Drndić, a odluku predsjednice da se najvišim državnim odlikovanjem posthumno odlikuje tog istarskog antifašista pozdravio je i istarski župan Valter Flego, kazavši kako je to potvrda da je antifašizam utkan u Ustav Republike Hrvatske i da ga vrijedni Istrijani svakodnevno žive.

Ljubomir Drndić istarski je antifašist, partizanski borac i jedan je od pokretača otpora talijanskoj okupaciji Istre te je pisac proglasa 'Istarski narode' iz 1943., kada je Istra oslobođena. Drndić je 2013. umro u Zagrebu u 94. godini.